BEOGRAD – Knjiga „Mala, veličanstvena Srbija („Kralj čaja“ Tomas Lipton u Srbiji 1915) Dragana Bisenića predstavljena je danas na „čajanci u pet“ u restoranu „Hyde park“.
Bisenić je rekao da je na prve podatke o boravku Tomasa Liptona u Srbiji i njegovoj nesebičnoj pomoći Srbiji tokom epidemije tifusa 1915. godine o čemu je objavio i pamflet „Strašna istina o Srbiji“, naišao radeći na projektu o srpsko-američkim odnosima pre desetak godina i da se iznanadio da u srpskoj štampi nema mnogo podataka o toj poseti.
Lipton je, prema rečima Bisenića, bio naznačajanija ličnost koja je posetila Srbiju u tom periodu i njegova poseta je, podvukao je on, bila prekretnica u odnosu svetske javnosti prema Srbiji s obzirom da je on sa sobom doveo i novinare koji su prenosili sliku o Srbiji, srpskim bolnicima i sa fronta širom sveta.
Multimilioner, koji je svoje bogatstvo, stečeno zahvaljujući revolucionarnim novinama i trgovini čajem, davao siromašnima i ugroženima, znamenita ličnost u celom atlanstkom svetu, najbliži prijatelj engleskog kralja Edvarda, tokom višenedeljnog boravka u Srbiji posetio je Beograd, Niš, Valjevo, Kragujevac i Vrnjačku Banju, susreo se sa prestolonaslednikom Aleksandrom Karađorđevićem, na frontu sa vojvodom Putnikom, išao je sa meštanima na pecanje i šetao okolnim šumama i proplancima, a narod ga je zavoleo i prozvao „čika Tomom“, jer im je doneo lekove, nadu i spas.
Lipton je, navodi Bisenić, bio zadivljen srpskim narodom, pisao je o njegovoj častoljubivosti, poštenju i da su Srbi bili najzdraviji narod dok im nije donet tifus, a zabeležio je i simpatije koje su Srbi imali za Veliku Britaniju i Englesku.
Ambasador Velike Britanije u Srbiji Denis Kif je rekao da verovatno ne postoji globalno poznatija ličnost od Liptona koja je u tim godinama boravila i Srbiji i da je on jedan u nizu značajnih Britanaca tog vremena, koji se vrlo aktivno uključio u humanitarni rad i podršku maloj, hrabroj, savezničkoj državi.
„“Kralj čaja“, industrijalac, inovator, avanturista, filantrop, počasni građanin Niša bio je odraz izuzetnog ugleda i simpatija, koje je Srbija uživala u najvišim krugovima britanskog društva u prvoj polovini 20. veka“, istakao je Kif.
Istoričar i profesor Fakulteta političkih nauka Slobodan Marković je istakao da je poseta Liptona doprinela da simpatije prema Srbiji prerastu u slavlje Srbije, da se promeni slika o Srbiji u svetu i da se mobiliše britansko javno mnenje u periodu kada je Srbiji bila prekopotrebna medicinska pomoć saveznika.
„Jedan od najbogatijih ljudi svog vremena objavio je pamflet u kome je opisao situaciju u Srbiji kada je krenula epidemija tifusa kojom je, pretpostavlja se, bilo zahvaćeno 400.000 ljudi, a Lipton je napisao da je u Nišu dnevno umiralo i po 100 ljudi“, rekao je Marković i podsetio da je do marta 1915. u Srbiji bilo 14 medicinskih misija (šest britanskih, četiri američke, tri ruske i jedna grčka), a najviše su bile sastavljene od Britanaca, čak 64 posto.
Ideju za objavljivanje publikacije „Mala, veličanstvena Srbija“, kako ju je nazivao ser Lipton, podržao je Pol Pulman, generalni direktor kompanije „Unilever“, u čijem sastavu se danas nalazi „Lipton“, a realizaciju je pomogao direktor „Unilevera“ za Srbiju Dobrivoje Milovanović.
On je istakao da je Lipton bio vizonar u 19. veku koji je želeo da čaj, tada piće bogatih, približi običnim, malim ljudima, što je i danas misija „Unilivera“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com