Leto u Servantesu u znaku Maksa Auba

BEOGRAD – Spajajuฤ‡i vrhunsku knjiลพevnost i revolucionarnu, kako liฤnu tako i politiฤku borbu za slobodu, nova izloลพba Instituta Servantes, koja ฤ‡e biti otvorena 10. jula u galeriji Instituta Servantes, predstaviฤ‡e beogradskoj publici lik i delo po mnogo ฤemu jedinstvenog Maksa Auba.

Izloลพba „Povratak Maksu Aubu“, koja ฤ‡e do 12. septembra biti postavljena u galeriji Instituta Servantes, upoznaฤ‡e publiku sa ovim stvaraocem koji danas vaลพi za jednu od kljuฤnih ลกpanskih figura 20. veka.

Aubov ลพivot je splet neverovatnih okolnosti, ali i revolucionarnih ideja i hrabrih reฤi, koje su ga koลกtale slobode.

Nakon zavrลกene srednje ลกkole prvobitno je krenuo oฤevim stopama, radeฤ‡i kao prodavac biลพuterije.

Meฤ‘utim, koju godinu kasnije dobija premiju na lutriji, putuje u Madrid i otkriva fascinantan knjiลพevni svet.

Objavio je niz romana (Zatvoreno polje, Geografija, Luis Alvares Petrenja, Zelena pripovestโ€ฆ), zbirke pesama (Svakidaลกnje pesme, Aโ€ฆ), dramska dela (Narcis, Necelokupna dramska delaโ€ฆ), a ureฤ‘ivao je i nekoliko ฤasopisa.

Njegovo „Zatvoreno polje“ smatra se jednim od najboljih ลกpanskih romana 20. veka.

Vrlo rano se prikljuฤio ล panskoj socijalistiฤkoj radniฤkoj partiji, dok je njegova ฤlanska karta Alijanse pisaca antifaลกista za odbranu kulture izdata pod brojem 3.

U Parizu je radio kao kulturni ataลกe u Ambasadi ล panije u Francuskoj i koordinirao je Paviljon Republike ล panije na Svetskoj izloลพbi u Parizu na kojoj je Pikaso izloลพio „Gerniku“.

Sa Andreom Malroom saraฤ‘ivao je na snimanju filma „Teruelske planine“, za dramski tekst „Zatvor“ dobio je Nacionalnu pozoriลกnu nagradu Meksika, a jedan od njegovih prijatelja bio je i ฤuveni filmski stvaralac Luis Bunjuel.

Naลพalost, zbog svojih politiฤkih ideja Aub je bio hapลกen, zatvaran i odvoฤ‘en u koncentracione logore, da bi na slobodu bio puลกten zahvaljujuฤ‡i zalaganju meksiฤkog konzula nakon ฤega je bio prinuฤ‘en da napusti ล paniju.

Njegove adrese potom se se smenjivale, od Meksika do Kube preko povremenih dolazaka u Evropu, ali ne i u rodnu ล paniju – tadaลกnje ลกpanske vlasti nisu mu dozvolile da se vrati u zemlju ฤak ni kada su mu preminuli roditelji.

Izloลพba โ€žPovratak Maksu Aubuโ€œ predstaviฤ‡e hronoloลกku i panoramsku ลกetnju kroz njegov stvaralaฤki rad, pruลพajuฤ‡i omaลพ jednom od najvaลพnijih predstavnika knjiลพevnosti na ลกpanskom jeziku.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com