Ministarstvo kulture: Vlada Srbije proglasila Ε‘est crkava za spomenike kulture
BEOGRAD – Vlada Srbije donela je odluku da se Ε‘est crkava proglase za spomenike kulture: crkva BlaΕΎene deve Marije u Zemunu, GrkokatoliΔka crkva u Kucuri, EvangelistiΔko HriΕ‘Δanska crkva A.V. u Vrbasu, crkva Uspenja Bogorodice u Vukoni, crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cvetulji i crkva Prenosa moΕ‘tiju Svetog Oca Nikolaja u Vrelu, saopΕ‘tili su iz Ministarstva kulture.
Kamen temeljac za crkvu BlaΕΎene deve Marije u Zemunu poloΕΎen je 1785. godine, a 1794. godine je stavljen pod krov.
Obnovljena je 1817. godine, a temeljno restaurirana sredinom XIX veka. Ovaj spomenik kulture ima kulturno-istorijske i arhitektonsko-urbanistiΔke vrednosti u kontekstu beogradskog spomeniΔkog nasleΔa, predstavlja markantno obeleΕΎje i znaΔajnu spomeniΔku vrednost prostorne kulturno-istorijske celine Staro jezgro Zemuna, koja je proglaΕ‘ena za kulturno dobro od velikog znaΔaja za Republiku Srbiju.
GrkokatoliΔka crkva u Kucuri, posveΔena Uspenju Presvete Bogorodice, podignuta je 1792. godine u klasicistiΔkom stilu, sa baroknim uticajima koji su vidljivi na zvoniku crkve. Ikonostas, naslikan 1813. godine, rad je Arse TeodoroviΔa, jednog od najznaΔajnijih slikara srpskog porekla u razdoblju klasicizma.
Slikarska dela Arse TeodoroviΔa, koja se nalaze u GrkokatoliΔkoj crkvi u Kucuri, predstavljaju vaΕΎno kulturno i istorijsko nasleΔe, poseduju znaΔajan umetniΔki kvalitet i vaΕΎni su za istraΕΎivanja slikarstva XIX veka u Vojvodini.
Izgradnja EvangelistiΔko HriΕ‘Δanske crkve u Vrbasu zapoΔeta je 1816. godine, a dovrΕ‘ena 1820. godine, a crkva ima stilske karakteristike klasicizma Ε‘to je tipiΔno za objekte podignute u prvim decenijama XIX veka.
Zbog veoma zanimljive obrade fasade, kao i enterijera, crkva poseduje veliku arhitektonsku i kulturno-istorijsku vrednost i spada meΔu najznaΔajnije protestantske crkve u AP Vojvodini.
Crkva Uspenja Bogorodice u Vukoni sagraΔena je 1905. godine prema projektu Δuvenog srpskog arhitekte Svetozara IvaΔkoviΔa.
Svojom konstrukcijom i skladno obraΔenim fasadama on objedinjuje kljuΔne elemente neovizantizma svedoΔeΔi o arhitektonskim stremljenjima krajem XIX veka i oΕΎivljavanju srpskog nacionalnog stila.
Crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cvetulji podignuta je u prostranoj porti, na uzviΕ‘enju na kome se sve do 1884. godine nalazila druga po redu crkva brvnara u tom selu s poΔetka XIX veka.
Crkva je uobliΔena u skladu sa bogosluΕΎbenom praksom i potrebama vernika prema modelu koji je razvijan krajem XIX veka na teritoriji Srbije.
S obzirom na svoje kulturno-istorijske i graditeljske vrednosti crkva Vaznesenja Gospodnjeg u Cvetulji je od posebnog kulturnog i istorijskog znaΔaja.
Crkvu Prenosa moΕ‘tiju Svetog Oca Nikolaja u Vrelu sagradio je Todor TodoroviΔ, najpoznatiji neimar koji je radio u severozapadnoj Srbiji sredinom XIX veka.
Nastao po ugledu na sakralni arhitektonski uzor iz prestoniΔkog Beograda, vrelaΔki hram svedoΔi o tome kako se menjalo tradicionalno graditeljsko nasleΔe dominantno u zapadnim krajevima KneΕΎevine Srbije.
Posebnu spomeniΔku vrednost ima ikonostas koji svojim likovnim reΕ‘enjima i plastiΔnim ukrasom predstavlja jedno od najboljih ostvarenja slikara Lazara KrdΕΎaliΔa.
U unutraΕ‘njosti je ostvaren harmoniΔan odnos konstruktivnih i dekorativnih elemenata, zbog Δega, uz pokretna dobra koje baΕ‘tini, spomenik kulture predstavlja vrednu umetniΔku i kulturno istorijsku celinu.
U spomeniku kulture se Δuva zlatotkana plaΕ‘tanica, izraΔena srmom na kadifi koja je nagraΔena na svetskoj izloΕΎbi u Parizu.
Crkvenu riznicu upotpunjuje 40 – ak bogosluΕΎbenih knjiga iz XVIII i XIX veka, od kojih se izdvaja Prolog priliΕΎen vrelaΔkom hramu 1795. godine.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.