Neolit jugoistoka Turske kao svetska turistička atrakcija
KARAHANTEPE – Ministar kulture i turizma Turske Mehmet Nuri Ersoj očekuje da će neolitska arheološka nalazišta i spomenici na jugoistoku njegove zemlje, objedinjeni pod novim imenom „Kamenita brda“, tek početi da privlače svetsku pažnju.
Na konferenciji upriličenoj danas za brojne inostrane i turske novinare simbolično na neolitskom nalazištu Karahantepe, Ersoj je rekao da očekuje u postpandemijskoj budućnosti od pet do šest miliona turističkih poseta godišnje.
Prema njegovim očekivanjima, u narednih pet godina prihodi od poseta istorijskim spomenicima u široj okolini grada Šanliurfe, kakvo je Gobeklitete, trebalo bi da dostignu oko pet milijardi dolara.
„Turizam nije konačan cilj onoga što pokušavamo. Od zarađenog novca nastavićemo izdavanja za arheoloska istraživanja i druge naučne aktivnosti. To će biti stalan ciklus“, istakao je turski ministar.
Ersoj je rekao da je Turska, u cilju lakšeg propoznavanja u svetu, osmislila krovni naziv „Kamenita brda“ (Taš tepeler) za 12 do sada otkrivenih neolitskih nalazišta, među kojima je pored Karahantepea i Gobeklitepe, kao jedino do sada otvoreno za posetioce.
Od 12 nalazišta međusobno udaljenih u rasponu stotinjak kilometara na jugoistoku Turske, trenutno se rade arheološka iskopavanja na sedam brda, dok se na ostalima vrše pripremna ispitivanja.
Za trenutno u svetu najprepoznatljivije nalazište Gobeklitepe, arheolozi procenjuju da je bilo u funkciji od oko 9.500 do 8.000 godine pre nove ere, i važno je po zdanjima za obrede i pokušaje stanovanja društva lovaca i sakupljača.
Gobeklitepe je nalazište vizuelno prepoznatljivo po nekoliko iskopanih kamenih temelja ovalnih zdanja, sa očuvanim krečnjačkim stubovima isklesanim u obliku slova T, od tri do pet i po metara visine, ukrašenim brojim reljefima divljih životinja i znakova.
Kao mesto obreda i stanovanja i Karahantepe pripada otprilike istom vremenskom rasponu, ali poseduje manje monumentalne stubove, ako je suditi po tek jedan posto istraženog nalazišta, u poređenju sa manje od deset posto iskopanim Gobeklitepeom.
Ambicioznost projekta „Taš tepeler – Zemlja velikih preobražaja“ pokazuje i njegovo svečano multimedijalno otvaranje održano u četvrtak uveče, u prisustvu Ersoja i lokalnih brojnih zvanica i novinara u Muzeju Šanliurfa.
Ersoj je tom prilikom obišao pre nekoliko godina otvoreni arheološki muzej u Šanliurfi, u čijem prostorno izuzetno velikom zdanju su izložene figure i brojni drugi nalazi sa iskopavanja u Gobeklitepeu, a biće ih i iz Karahantepea, kao i drugih nalazišta.
Kako je najavljeno, u okviru „Taš tepeler“ projekta u Šanliurfi će 2023. godine biti održan do sada najveći svetski kongres stručnjaka za neolit, koji će okupiti oko 1.000 naučnika iz Turske i brojnih drugih zemalja.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.