OvogodiĆĄnji BITEF pod sloganom 'Mi-junaci rada svog' od 23. septembra do 2. oktobra
OvogodiĆĄnje izdanje Bitef festivala odrĆŸaÄe se u Beogradu od 23. septembra do 2. oktobra pod sloganom „Mi â junaci rada svog“, a u glavnom programu biÄe prikazano devet predstava vodeÄih domaÄih, regionalnih, evropskih i svetskih pozoriĆĄnih autora, saopĆĄtili su danas organiozatori.
Kako je istaknuto, poseban kuriozitet je ĆĄto Äe svi pozvani pozoriĆĄni autori iz NemaÄke, Belgije, Meksika, Francuske, Slovenije i Ujedinjenog Kraljevstva prvi put gostovati u Beogradu.
U prologu festivala, koji tradicionalno najavljuje tematske i estetske linije nastupajuÄeg programa i pravi kopÄu sa prethodnim izdanjem festivala, u Narodnom pozoriĆĄtu u Beogradu biÄe prikazana predstava „(Nije) kraj sveta“ u reĆŸiji Kejti MiÄel i produkciji berlinskog pozoriĆĄta „Ć aubine“.
„Ova predstava je ekoloĆĄki osveĆĄÄena u pogledu teme ali i produkcije i uvodi potpuno novi, utopijski vid stvaranja pozoriĆĄta, a za ĆĄta se Kejti MiÄel dosledno bori u svim svojim poslednjim radovima, praveÄi tako zaokret u svojoj ranije vrlo prepoznatljivoj poetici. Kostimi i rekviziti su preuzeti iz ranijih predstava, scenografija izgradjena od reciklabilnih materijala, a struja za predstavu proizvodi se u njoj samoj, pedaliranjem dva specijalna bicikla“, navodi se u saopĆĄtenju.
Festival Äe biti sveÄano otvoren 25. septembra u Jugoslovenskom dramskom pozoriĆĄtu, plesnom predstavom belgijskog koreografa Jana Martensa, koja je doĆŸivela uspeh na festivalu u Avinjonu.
„Ova predstava nije sluÄajno odabrana da otvori festival, jer uvodi publiku u tematiku ovogodiĆĄnjeg izdanja koja se bavi pitanjem rada, radnih prava i trĆŸiĆĄta rada u svetu danas, sa posebnim akcentom na istraĆŸivanje rada u samim izvodjaÄkim umetnostima“, navodi se u saopĆĄtenju.
Prema reÄima umetniÄkog direktora Bitefa Ivana Medenice, dramaturgija predstave svodi se na gradaciju, kombinovanje i razvoj niza pokuĆĄaja da se ostvari jedna koreografska ideja.
„Ti pokuĆĄaji zasnivaju se, pored baziÄne Martensove zamisli, i na repetitivnoj i ‘psihodeliÄnoj’ kompoziciji poljskog autora savremene ozbiljne muzike Henrika Mikolaja Goreckog, kao i na materijalima koje donose plesaÄi, njih Äak sedamnaestoro, a koji su razliÄitih godina (od 17 do 70), porekla i profesionalne istorije (jedan vid devised theatre-a). Tako se postepeno, mozaiÄki sklapa pametan, topao i izuzetno duhovit esej o savremenom plesu, koji spaja i proĆŸima razliÄita pitanja i stavove: ples kao fiziÄki rad, znaÄaj liÄnosti plesaÄa (njihovih godina, izgleda, obrazovanja…), razgradnja hijerarhija u stvaralaÄkom procesu, odnos tela i druĆĄtvenog poretka“, rekao je Medenica.
Festival su podrĆŸali Sekretarijat za kulturu Grada Beograda i Ministarstvo kulture i informisanja Srbije, kao i Delegacija Evropske unije u Srbiji.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.