Smotra srpske kinematografije povodom godiĆĄnjice Jelisejskog sporazuma
BEOGRAD – SveÄano otvaranje filmske smotre pod nazivom „Filmovi roÄeni pod sreÄnom zvezdomâ odrĆŸano je sinoÄ u Jugoslovenskoj kinoteci, u okviru obeleĆŸavanja dva jubileja – 60. godiĆĄnjice potpisivanja Jelisejskog sporazuma i 30. godiĆĄnjice osnivanja francusko-nemaÄke televizije ARTE.
Francuski institut u Srbiji, Gete institut u Beogradu i Jugoslovenska kinoteka organizuju smotru srpskih filmova ostvarenih u koprodukciji sa ARTE, koja Äe trajati do 26. januara.
Publici su se u nedelju uveÄe obratili direktor Jugoslovenske kinoteke Jugoslav PanteliÄ, ambasador Francuske u Srbiji Pjer KoĆĄar i ambasadorka NemaÄke u Srbiji Anke Konrad.
PanteliÄ je podsetio da Jelisejski sporazum, potpisan 22. januara 1963. u Jelisejskoj palati, predstavlja Äin pomirenja izmeÄu Francuske i NemaÄke, i pravi temelj saradnje dve drĆŸave u poslednjih 60 godina.
âOkupili smo se veÄeras da se podsetimo baziÄnih vrednosti koje su upisane u jezgro evropske kulture u poslednjih pola veka. I pored toga ĆĄto se Evropa u prethodnim godinama suoÄava sa mnogim izazovima, na evropske principe vrednosti prevazilaĆŸenja konflikata, pomirenje i saradnje u cilju kreativne razmene, ne smemo da zaboravimo, naprotiv, oni nam se tada Äine potrebnijim nego ikadaâ, istakao je PanteliÄ u nadahnutom govoru pred poÄetak filmske manifestacije.
Prvi Äovek Kinoteke je naglasio da su kultura i umetnost, u ovom sluÄaju film, oduvek imale moÄ da prevazilaze barijere, zaceljuju rane i traume, i predstavljale su dragocene prostore susretanja.
âOva dva jubileja koja obeleĆŸavamo ovom prilikom, simboliÄki su veoma bliska. Sa jedne strane skreÄemo paĆŸnju na snagu da se nakon trauma iz Drugog svetskog rata stvori jedan svet na temelju opraĆĄtanja i pomirenja, a sa druge strane slavimo rad televizijske i producentske kuÄe âARTEâ zasluĆŸne za proizvodnju, promociju i ĆĄirenju umetnosti, koja komunicira na jednom dubljem i univerzalnijem nivouâ, izjavio je Jugoslav PanteliÄ.
Direktor Kinoteke je dodao da je nagraÄivani srpski film âKrugoviâ idealan da otvori ovako znaÄajnu smotru, delo o jednom „herojskom i eksesnom Äinu“ u toku ratova 1990-ih godina na ovim prostorima.
Ambasadorka Konrad izrazila je veliku Äast ĆĄto je deo otvaranja filmskog festivala u okviru tako vaĆŸnog povoda i jubileja, kao ĆĄto je ĆĄest decenijja Jelisejskog sporazuma.
Konrad je podsetila da NemaÄka i Francuska zajedno u mnogim oblastima uveliko saraÄuju, da ovih 60 godina od primirja nisu âtek tako pale sa nebaâ niti je odnos od juÄe uspostavljen i primetila da dve zemlje imaju sliÄnu ideju gde danas ĆŸele da vide Evropu i njen razvoj.
Ona je dodala i da ih inspiracija vodi danas svuda u svetu, posebno u umetnosti.
Ambasador KoĆĄar je istakao da su Francuska i NemaÄka prijatelji, da se izrodio jedan kvalitetan odnos, i da je kuÄa ARTE, inaÄe aktivna u koprodukcijama ĆĄirom Evropske unije, postala i nemaÄka, ne samo za francusko govorno podruÄje, naglasivĆĄi da su uveliko âvelika koprodukcija u Evropiâ.
âNadam se da Äe vam filmovi otvoriti neke nove prozore u svetâ, poruÄio je Pjer KoĆĄar.
Nakon zvaniÄnih govora, srpski reditelj Srdan GoluboviÄ predstavio je publici svoj nagraÄivani i veoma potresan film âKrugoviâ (2013), koji je veÄeras i otvorio filmsku smotru.
âBiÄu kratak, jer nekako verujem da mi koji pravimo filmove treba da govorimo slikama i da emocijama stvaramo neki svet. Jako sam sreÄan i poÄastvovan ĆĄto moj film âKrugoviâ otvara ovu retrospektivu posveÄenu 30. godiĆĄnjici televiziji ARTE, naveo je reditelj GoluboviÄ i podsetio da je i njegov poslednji film âOtacâ (2020), uz âKrugoveâ, takoÄe dobio podrĆĄku ove francuske produkcije.
Kako je rekao, za navedene filmove bila je to ogromna i veoma vaĆŸna podrĆĄka da dobiju sredstva za produkciju, realizaciju ostvarenja.
âPre svega bila je to potvrda da smo deo evropskog sveta. Kao ĆĄto se seÄate, mi smo tokom 90-ih godina bili potpuno odbaÄeni. Tako da podrĆĄka francuskih i nemaÄkih fondova je neĆĄto sto nas je vratilo na filmsku i kulturnu mapu. Kao i veÄina vas, i ja sam roÄen u jednoj zemlji koja se zvala Istok na Zapadu ili Zapad na Istoku i bili smo kulturno okrenuti celom svetu, posebno evropskoj kulturi â muzici, filmu i literaturiâ, irekao je GoluboviÄ.
Srpski reditelj je podsetio da ARTE daje podrĆĄku poslednju deceniju za srpske filmove, na Äemu im je beskrajno zahvalan i nada se da Äe takav podvig biti vaĆŸan za neke nove generacije autora ĆĄto Äe da ih ohrabri da je âEvropa naĆĄa kuÄa i prostor kome pripadamo, i tako treba da ostaneâ.
Film âKrugoviâ prati teĆĄku tragediju srpskog vojnika SrÄana AleksiÄa koji je poginuo braneÄi prijatelja iz Bosne, i time je posthumno postao heroj.
Scenario prikazuje viĆĄe situacija ljudi koji su bili vezani za pokojnog junaka i mozaiÄnom strukturom portretiĆĄe njihove sudbine.
Scenario potpisuju Melita Pota KoljeviÄ i njen muĆŸ SrÄan KoljeviÄ, koji se trenutno bori za ĆŸivot usled teĆĄke bolesti i Äeka ga operacija u inostranstvu.
Reditelj Mladen KovaÄeviÄ najavio je svoj dokumentarni film âSreÄna Nova, Jivuâ za koji je ukratko rekao da je u potpunosti sniman u Kini, a u koprodukciji su uÄestvovale mnoge zemlje (Ć vedska, Belgija, Katrar) uz naravno francusko-nemaÄki kanal i produkciju ARTE.
Na mini festivalu biÄe prikazano pet igranih i dokumentarnih filmova znaÄajnih srpskih reditelja koji su ostvareni u koprodukciji sa televizijom ARTE.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.