U trendu

Šuplje kosti iz Nemačke poslednja predstava na 18. BFI

BEOGRAD – Poslednja predstava 18. izdanja Beogradskog festivala igre (BFI) – „Šuplje kosti“ Drezden Frankfurt kompanije igre, u koreografiji čuvenog italijanskog umetnika Jakopa Godanija, izvedena je sinoć na velikoj sceni Opere i teatra Madlenianum.

Ista predstava će se igrati i večeras u Madlenijanumu i time zatvoriti 18. BFI.

Koreograf ovog neobičnog spektakla Godani je ujedno i direktor te pozorišne trupe, čije se gostovanje u Beogradu veoma dugo čekalo i odlagalo čak četiri puta, usled pandemije.

Istorija nemogućeg dolaska trupe datira još od samog početka pandemije, jer je predstava „Alter ego“, iste kompanije igre, bila planirana da gostuje još na proleće 2020. kao 17. izdanje BFI.

Komad počinje veoma čarobnom „slikom“ – čovek sedi na stolici i posvećeno posmatra snimak ogromne gorile na video ekranu koji visi, dok je oko njega trava iz koje izvire vrlo lagano i postepeno jedna devojka, što prizor čini veoma nadrealnim.

Kada ona otpuzi čitavom „travom“ i onda celom scenom, tu ne prestaje ta čudesna scena, jer u toj travi sve vreme su zapravo ostali igrači koji se iznenada pojavljuju i simultano ustaju, kao buđenje nekog novog života, realnosti ili dimenzije.

Nakon te uvodne scene koja oduzima dah publici, dalje se odvijaju mnogi segmenti prilično nabacano, bez uvek jasnog reda, kao kolekcija i komplet uspešno rešenih koreografija, inspiracija za same igrače.

Ideja autora Jakopa Godanija i osnivača BFI Aje Jung bila je u tome da se dovede najnovija predstava ove trupe, što je upravo komad „Šuplje kosti“, nastao za vreme pandemije 2021, dok je prethodni projekat – „Alter Ego“ bio nov u to vreme, ali to beše 2019. godina.

Kako je reditelj/koreograf naveo u susretu sa medijima, sama predstava najbolje oslikava njegovo trenutno duhovno stanje u vezi sa pandemijom i skoro dve godine zastoja u pogledu kulture.

Koncept je bio taj da svi stvaraju univerzum slika, pregled nedovršenih, još uvek neformiranih ljudi, kao embrioni, kreature, što je zapravo njegov lični protest protiv činjenice da je ostalo veoma malo ljubavi u svetu za umetnost i kulturu.

Naslov „Šuplje kosti“ simbolično označava ptice, koje imaju takve kosti, jer je Godani veoma fasciniran njima, obožava da ih gleda, proučava, voli njihov neverovatan govor tela, impresioniran je načinom kako komuniciraju, i uvek su spremne da polete i pobegnu.

Na sceni 14 igrača izvanredno glume ptice svojim telima, kao neverovatna veština, ali ne samo njih, već i drugo carstvo životinja, gde su prisutni različiti kostimi, kroz predstavu o apokalipsi koja sledi, vezano i za aktuelnu pandemiju.

Najnoviji scenski komad preispituje tehniku savremenog baleta, više elemenata je uključeno, kao što su video projekcije, veoma snažan i moćan multimedijalni doživljaj.

Rad na ovom scenskom delu je za reditelja manifestacija protiv svega što se dešava danas u svetu umetnosti, a to je da je neko iznad svih pregazio taj kreativni svet, odnosno teza mu je da kulturu kontrolišu oni koji su van nje, i svi su zabrinuti za to stanje.

U nekoliko momenata koreografska drama prelazi iz horora u lepotu, iz gotike u barok.

Tokom trajanja 70 minuta, komad jeste pružio pravi spektakl na sceni, koji bi verovatno na još većoj pozornici bio istaknutiji i efektniji, ali važno je i to da je ovo projekat višeslojan, nimalo jednostavan, već kompleksan i osvešćen.

Prikazani su elementi koji govore jasno o totalitarizmu, diktaturi, političkim previranjima, mogućim ratovima, nemirima, revoluciji, a sve to kroz igru i impresivnu koreografiju sa veštim izvođačima.

Drezden Frankfurt kompanija igre ima probe u oba grada gotovo pođednako, a repertoar trupe se sastoji uglavnom od Godanijevih koreografskih radova.

Svestrani italijanski umetnik, osim koreografije, na svojim projektima je često potpisan i kao autor kostima, scene, svetla.

Inače je laureat prestižne nagrade BFI „Jovan Ćirilov“, a sa svojom trupom je gostovao više puta u Beogradu upravo na samom festivalu.

Međunarodno priznat koreograf Godani rođen je u La Speciji, u Italiji, gde je 1984. godine počeo da uči balet i modernu igru u Centru Loredane Rovanje.

Kao profesionalac je debitovao 1988. godine, u nekoliko pariskih trupa savremene igre, a u Briselu je 1990. osnovao sopstvenu kompaniju i započeo koreografsku karijeru.

Od 1991. do 2000. godine, bio je prvi solista u Baletu Frankfurt pod vođstvom Vilijama Forsajta, da bi postao umetnički direktor Forsajt kompanije (kasnije Drezden Frankfurt kompanija igre) početkom sezone 2015/2016..

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar