Tribina o Vladi Divljanu : Dar da stvori pesmu koja traje

BEOGRAD – Vlada Divljan je uvek imao dara da napravi pesmu i da ona traje, a album „Odbrana i poslednji dani“ grupe „Idoli“ je jedan od najboljih rok albuma ikada na ovim prostorimaโ€, reฤi su poznate muziฤke novinarke Dubravke Duce Markoviฤ‡ koja je sinoฤ‡ gostovala na tribini povodom roฤ‘endana velikog rok umetnika koji nas je napustio pre sedam godina.

Zanimljiv multimedijalni program โ€œDivljanu u ฤast“ odrลพan je sinoฤ‡ u Ustanovi kulture Parobrod u Beogradu povodom proslave roฤ‘endana ฤuvenog muziฤara Vlade Divljana (1958-2015), te je tako viลกeslojni dogaฤ‘aj obuhvatio projekciju filma, tribinu i dva koncerta u dva razliฤita prostora prestonice.

Prvo je odrลพana projekcijapoznatog dokumentarnog filma „Nebeska tema“ (2019) Mladena Matiฤeviฤ‡a, a onda nakon toga tribina „Hajde da priฤamo o… Vladi Divljanu“ autora i moderatora Aleksandra ฤuriฤiฤ‡a. Na kraju je odrลพan koncert benda „(ne)normalni“ sa hitovima Vlade Divljana.

O Divljanu su govorili: reditelj Mladen Matiฤeviฤ‡, novinarka Dubravka Markoviฤ‡, muziฤari Zdenko Kolar, Duลกan Strajniฤ‡ (Stray Dogg) i Mladen Juriฤiฤ‡ Maks.
Takoฤ‘e, odrลพan je i koncert โ€œ4 Maljฤikaโ€ dvojice pijanista Aleksandra ล andorova i Nemanje Nikoliฤ‡a kao spoj Divljana i Sergeja Prokofjeva, na velikoj sceni Kolarฤeve zaduลพbine.

Dvojica umetnika na klaviru su taj idejni koncept veฤ‡ predstavili na istom mestu krajem 2020. godine takoฤ‘e na Vladin roฤ‘endan 10. maja.

Aleksandar ฤuriฤiฤ‡, novinar i pisac (autor istaknute knjige โ€œGlogiโ€ o glumcu Nebojลกi Glogovcu) nazvao je veฤe „Hajde da priฤamo oโ€ฆ Vladi Divljanu“ i pozvao goste da iz razliฤitih uglova predstave lik i delo velikog muziฤkog umetnika.

Reditelj Mladen Matiฤeviฤ‡ je priฤao da se โ€œupoznaoโ€ sa Divljanom prvi put preko televizora, odnosno putem muziฤkih spotova koje je gledao na televiziji i odmah bio oduลกevljen pojavom grupe โ€œIdoliโ€.

โ€œNisam u poฤetku shvatao ลกta oni to izvode, da li su ozbiljni ili je to ลกala, zabava. Iako to nisam kao mali razumeo, znao sam da je fenomenalno i genijalno. Moj otac koga sam mnogo voleo, bio je veoma strog po tom pitanju i njemu se nisu dopadali โ€œIdoliโ€, nije prihvatao taj stil, dok su meni od poฤetka privukli paลพnjuโ€, priseฤ‡ao se reลพiser ’80-ih godina i pojavom Novog talasa rokenrola.

Matiฤeviฤ‡ je rekao da nije bio blizak prijatelj sa Divljanom, poznavali su se, sedeli ฤesto u istom druลกtvu, imali su meฤ‘usobno poลกtovanje i uvek popriฤali kada se sretnu.

Sa jedne strane to je i bila olakลกavajuฤ‡a okolnost reditelju da snima film o Divljanu, da ne bude previลกe emotivno ukljuฤen, mada on smatra da je โ€œnjegova smrt za sve bila uznemirujuฤ‡a i ลกokantnaโ€, a on sam je gajio snaลพne emocije prema njemu kao ฤoveku i umetniku.

โ€œNebeska tema – Priฤa o Vladi Divljanuโ€ scenariste i reditelja Mladena Matiฤeviฤ‡a je dugometraลพni dokumentarni film sa pojedinim elementima igranog ostvarenja o velikanu, gospodinu, dลพentlmenu rokenrol muzike Vladi Divljanu, kako su mediji muziฤara ranije definisali.

U njemu uฤestvuju najznaฤajniji autori sa ex-Yu prostora, koji su specijalno za ovu priliku snimili (i u filmu izvode) nove verzije Vladinih pesama – Darko Rundek, Srฤ‘an Gojkoviฤ‡ Gile i mnogi drugi.

Ovakav autorski pristup i veliki broj atraktivnih uฤesnika ฤini ovaj film jedinstvenim projektom kakav joลก nije viฤ‘en na naลกim prostorima.

„Toliko velikih muziฤkih liฤnosti na jednom mestu bio je izgleda moguฤ‡ upravo povodom ovakvih okolnosti, a to je odlazak Vlade Divljana. Mislim da bi bilo teลพe u drugaฤijem povodu i situaciji spojiti sve njih, a ovde su oni bili tu da se podigne spomenik Divljanu. Svi su se rado odazvali mom pozivu da uฤestvuju i priฤaju o Vladi u filmu, neke od njih sam tek upoznao, neke sam znao od ranijeโ€, priฤao je reditelj o procesu rada na samom filmu โ€œNebeska temaโ€, koji je dugo bio na repertoaru domaฤ‡ih bioskopa, ลกto je neuobiฤajeno za dokumentarce.

Muziฤka novinarka Dubravka Duca Markoviฤ‡, autor ฤuvene TV emisije โ€œHit mesecaโ€, istakla je da je โ€œDivljan imao poseban dar da napravi pesmu i da ona zaista trajeโ€, ลกto je bilo jedinstveno kod njega.

Markoviฤ‡ smatra da je album โ€œOdbrana i poslednji daniโ€ (1982, Jugoton) rok sastava โ€œIdoliโ€ sigurno jedan od najboljih jugoslovenskih albuma ikada, na naลกim prostorima.

Zanimljivo je da i Darko Rundek, frontmen bivลกe novotalasne rok grupe โ€œHaustorโ€, u filmu โ€œNebeska temaโ€ govori upravo o tom albumu i priseฤ‡a se da su mu โ€œIdoliโ€ delovali na poฤetku karijere neozbiljno, kao da su sluฤajno upali u svet muzike i gledao ih je kao neke โ€œfiฤ‡firiฤ‡eโ€ sve do pojave albuma โ€œOdbrana i poslednji daniโ€, kada je zanemeo koliko se oduลกevio i bio raspameฤ‡en tim remek delom. Izgleda da svi dele miลกljenje da je taj album prekretnica u uspeลกnoj karijeri โ€œIdolaโ€, a sada obeleลพava jubilej – 40 godina od nastanka.

Danas urednica u Radio Beogradu, gde vodi dve emisije (โ€žNekad smo se dobro zezaliโ€ i โ€žVeฤeras zajednoโ€œ), Dubravka Markoviฤ‡ je dugo smatrana da je roฤ‘ena sestra Vlade Divljana, jer pomalo i liฤe u licu, tako da je taj mit ili urbana legenda godinama kruลพila Beogradom.

Ona smatra da su te osamdesete godine zaista bile veoma lepe, jer su se tada svi druลพili, bili mnogo bliskiji nego danas, energija koju su razmenjivali je bila sjajna i sliฤno su razmiลกljali meฤ‘usobno, i delili su ljubav prema rokenrolu.

Jedan od osnivaฤa antologijskog novotalasnog rok benda โ€œIdoliโ€ Vlada Divljan kasnije u solo karijeri je takoฤ‘e imao mnoge poznate pesme sa svojim prateฤ‡im sastavima – โ€œOld Stars bandโ€ i โ€œ(Ne)Vladina organizacijaโ€, a ลพiveo je u Austriji i tamo izgradio zapaลพenu karijerui kompozitora primenjene muzike za filmove, televiziju, pozoriลกne predstave ili reklame.

Verni pratilac u svim sastavima je bio bas gitarista Zdenko Kolar, sada aktuelan sa bluz bendom โ€œZona Bโ€. Kolar se priseฤ‡ao saradnje sa Divljanom dok su bili zajedno u โ€œIdolimaโ€, i u drugim projektima.

โ€œBilo je to ovako: samo me pozove telefonom, pita me ลกta radim i kaลพe mi da odmah svratim na kafu. Tako je uvek poฤinjalo, i onda ja odem, i krene stvaranje muzikeโ€, govorio je Kolar o toj Vladinoj spontanosti u kreativnosti i naveo da je uvek bilo teลกko odrediti i predvideti koja bi pesma postala hit.

Zdenko Kolar se iz Zemuna preselio davne 1963. godine sa roditejima u zgradu gde je ลพiveo Divljan i on je bio prvi deฤak kog je upoznao u tom novom komลกiluku, a ubrzo i Boลพu Jovanoviฤ‡a, dva buduฤ‡a muziฤka drugara. Sa njima je osnovao bend โ€œFaraoniโ€, koji je promenio naziv u โ€œHoplipeโ€, i imali su uspeลกne ลกkolske svirke 1969, ลกto je bio Zdenkov poฤetak karijere.

Prvi ozbiljniji bend sa Divljanom je bio โ€œZvuk uliceโ€ 1976. godine, a radni naziv sastava im je bio โ€œMarilynโ€ prema holivudskoj glumici Merilin Monro kojom su bili tada opฤinjeni.
Kolar se prisetio da su odlazili zajedno na kurs iz gitare u Univerzitet „Braฤ‡a Stamenkoviฤ‡“ kod profesora Branka Periลกiฤ‡a, a sada se ta ustanova zove โ€œVlada Divljanโ€.

Muziฤar Duลกan Strajniฤ‡ iz alternativnog benda โ€œStray Dogg“ (snimaju pesme samo na engleskom jeziku) bio je jedan od uฤesnika u filmu โ€œNebeska temaโ€, a liฤno nije nikada imao priliku da upozna Divljana, ลกto mu je veoma ลพao. Sa njegovom muzikom se upoznao kao mali prvenstveno preko albuma โ€œVlada i Gile – Rokenrol za decuโ€ (1989) koji su stvorili Divljan i Srฤ‘an Gojkoviฤ‡ Gile (Elektriฤni orgazam), a sada te pesme ฤesto peva svojoj deci, u ฤemu uลพiva.

Strajniฤ‡ je priฤao da je Divljan veoma uticao na njegovo stvaralaลกtvo, i da je sada u fazi karijere kada snima album prvi put na srpskom jeziku sa nekim drugim sastavom, ลกto mu prija kao promena.

Putem Zoom platforme online se javio iz Zagreba muziฤar Mladen Juriฤiฤ‡ Max, veliki prijatelj Divljana, sa kojim je saraฤ‘ivao kao deo โ€œLjetnjo Kino Big bendaโ€ i novog ruha Vladine pesme โ€œSamo jednu ljubav imamโ€, a takoฤ‘e su i njegove stare pesme obukli u โ€œnovo odeloโ€.

โ€œDanas na Vladin roฤ‘endan na radio stanicama Zagreba su puลกtane njegove pesme, i ฤinilo mi se kao da ih ฤujem prvi put, rasturile su me. Vlada je bio ambasador dobre volje, povezivao je kulturu Srbije i Hrvatske. Sreli smo se prvi put osamdesetih godina na Omladinskom festivalu u Subotici, kada su uฤestvovali svi tada novotalasni bendovi – njegovi โ€œIdoliโ€, โ€œล arlo Akrobataโ€, โ€œFilmโ€, โ€œHaustorโ€, โ€œElektriฤni orgazamโ€, priseฤ‡ao se muziฤar Mladen Juriฤiฤ‡ Max, koji je bio ฤlan bendova โ€œVjeลกticeโ€, โ€œล o!Mazgoon,โ€, โ€œFilmโ€, โ€œAzraโ€.

Pre dve godine (2020) Max je snimio pesmu posveฤ‡enu Divljanu – โ€7 nota 100 zivotaโ€, kako on sam kaลพe, โ€œtek moj mali doprinos i velika ลพelja da saradnju sa Vladom Divljanom simboliฤno produลพim joลก jednom pesmom, a njegov vedri duh da i dalje bude sa namaโ€.

Kako su istakli organizatori tribine u najavi, simbol dobrog ลพivota, kvalitetne muzike i raspoloลพenja koje se nosilo u krฤagu i delilo sa prijateljima, izmeฤ‘u svega ostalog, bio je i jeste Vlada Divljan.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com