Post u hriลกฤanstvu je uspomena na podvig koji je uฤinio Isus Hristos. Posle krลกtenja u reci Jordan, Isus sin Duha Svetoga povukao se u palestinsku pustinju, gde je proveo ฤetrdeset dana, izbegavajuฤi bilo kakvu hranu. U Svetom jevanฤelju je zapisano:
โI ฤetrdeset dana kuลกa ga ฤavo; i ne jede niลกta u te dane.“ (Luka, 4, – 2)
Osim ลกto je postio, Isus je i mnogo govorio o postu i rekao da ฤe njegovi uฤenici, kao i svi oni koji ga slede u veri, postiti.
ล ta je post?
U dane koje crkveni propisi odreฤuju svojim vernicima, obavezno je uzdrลพavanje od mrsne hrane. Pravi post ima dve strane: duhovnu i telesnu.
Duhovna strana posta ogleda se u uzdrลพavanju od gneva, zlih dela i misli, gordosti, praznoslovlja… Vreme posta je vreme naลกeg oproลกtaja onima koji su nam neko zlo naneli. To je vreme ljubavi, milosrฤa i uzdizanja u veri, do ฤega se stiลพe svakodnevnim molitvama.
Telesna strana podrazumeva promenu naฤina ishrane i potpuno izbegavanje odreฤene vrste hrane. U pravoslavlju, hrana ima i duhovnu stranu, jer se veruje da se jelom bogosluลพi, kao ลกto se na bogosluลพenju jede, odnosno priฤeลกฤuje.
Kad se posti?
Pravoslavna crkva poznaje jednodnevne i viลกednevne postove. Viลกednevni postovi su: Boลพiฤni, koji traje 40 dana i uvek poฤinje 28. novembra, a zavrลกava se 7. januara;ย Gospojinski, koji traje dve nedelje, od 14. do 28 avgusta;ย Vaskrลกnji je pokretan, ali uvek traje sedam nedelja ili 48 dana; Petrovski je promenljive duลพine, ali se uvek zavrลกava na Petrovdan 12. jula.
Posni dani su, po pravoslavnom kalendaru, svaka sreda i petak, izuzev onih koji padaju u trapave sedmice. Uzdrลพavanje se propisuje i u sledeฤe dane: na Krstovdan (18. januara), na Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja (11. septembra) i za Vozdviลพenje ฤasnog krsta (27. septembra).
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com