Pravoslavni post

Post u hriลกฤ‡anstvu je uspomena na podvig koji je uฤinio Isus Hristos. Posle krลกtenja u reci Jordan, Isus sin Duha Svetoga povukao se u palestinsku pustinju, gde je proveo ฤetrdeset dana, izbegavajuฤ‡i bilo kakvu hranu. U Svetom jevanฤ‘elju je zapisano:

โ€žI ฤetrdeset dana kuลกa ga ฤ‘avo; i ne jede niลกta u te dane.“ (Luka, 4, – 2)

Osim ลกto je postio, Isus je i mnogo govorio o postu i rekao da ฤ‡e njegovi uฤenici, kao i svi oni koji ga slede u veri, postiti.

ล ta je post?

U dane koje crkveni propisi odreฤ‘uju svojim vernicima, obavezno je uzdrลพavanje od mrsne hrane. Pravi post ima dve strane: duhovnu i telesnu.

Duhovna strana posta ogleda se u uzdrลพavanju od gneva, zlih dela i misli, gordosti, praznoslovlja… Vreme posta je vreme naลกeg oproลกtaja onima koji su nam neko zlo naneli. To je vreme ljubavi, milosrฤ‘a i uzdizanja u veri, do ฤega se stiลพe svakodnevnim molitvama.

Telesna strana podrazumeva promenu naฤina ishrane i potpuno izbegavanje odreฤ‘ene vrste hrane. U pravoslavlju, hrana ima i duhovnu stranu, jer se veruje da se jelom bogosluลพi, kao ลกto se na bogosluลพenju jede, odnosno priฤeลกฤ‡uje.

Kad se posti?

Pravoslavna crkva poznaje jednodnevne i viลกednevne postove. Viลกednevni postovi su: Boลพiฤ‡ni, koji traje 40 dana i uvek poฤinje 28. novembra, a zavrลกava se 7. januara;ย  Gospojinski, koji traje dve nedelje, od 14. do 28 avgusta;ย  Vaskrลกnji je pokretan, ali uvek traje sedam nedelja ili 48 dana; Petrovski je promenljive duลพine, ali se uvek zavrลกava na Petrovdan 12. jula.

Posni dani su, po pravoslavnom kalendaru, svaka sreda i petak, izuzev onih koji padaju u trapave sedmice. Uzdrลพavanje se propisuje i u sledeฤ‡e dane: na Krstovdan (18. januara), na Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja (11. septembra) i za Vozdviลพenje ฤŒasnog krsta (27. septembra).

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com