Cene nafte su pale na najniži nivo u poslednje četiri godine, a pale su i vrednosti akcija na početku današnjeg trgovanja na Njujorškoj berzi, posle odluke osam zemalja proizvođača nafte da povećaju proizvodnju tog energenta.
Osam članica grupe OPEK plus – Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman, odlučilo je tokom vikenda da od 1. juna poveća proizvodnju za 411.000 barela dnevno.
Analitičari sumnjaju da je deo članica grupe OPEK plus, koja proizvodi otprilike polovinu svetske nafte, želeo da zadobije naklonost američkog predsednika Donalda Trampa uoči njegove posete Bliskom istoku ovog meseca, navodi Asošiejted pres.
Na početku današnjeg trgovanja na Vol stritu sva tri indeksa (Dau Džons, S&P 500 i Nasdak) zabeležila su pad, od 0,1 do 0,5 odsto. Na pad su pretežno uticali gubici tehnoloških i drugih velikih kompanija.
Nagli pad cena sirove nafte od početka godine posledica je zabrinutosti zbog usporavanja privrede.
Tromesečna suspenzija primene carina, koje je Tramp početkom aprila najavio na širok spektar uvoza, donela je delimično olakšanje na Vol stritu, iako neizvesnost njihovog budućeg uticaja i dalje visi nad tržištima i ekonomijom.
Ta neizvesnost će zaseniti sastanak čelnika američke centralne banke, Federalnih rezervi, od kojih se očekuje da ne promene referentnu kamatnu stopu u sredu.
Federalne rezerve su tri puta smanjile tu stopu u 2024. godini, a potom su zauzele oprezniji stav. Američka centralna banka je bila zabrinuta što je inflacija, uprkos popuštanju, i dalje uporno bila iznad ciljane stope od 2,0 odsto.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com