Diversifikacija gasa i nafte dobra, videti sta je realno

BEOGRAD – Struฤnjak za energetiku Miloลก Zdravkoviฤ‡ ocenio je danas da je diversifikacija u snabdevanju gasom i naftom dobra stvar, ali i da u traลพenju drugih snabdevalaฤa i moguฤ‡nosti treba videti ลกta je realno.

On je za Tanjug istakao da Srbija sada ima dobro i uredno snabdevanja gasom zahvaljujuฤ‡i Turskom toku.

„Nekih 14-15 milijardi kubika prolazi teritorijom Turske, to je TANAP i on se naslanja na TAP, a to je gasovod koji je kroz Grฤku, preko Albanije i Jonskog mora do Juลพne Italije. Da li tu ima slobodnog gasa, pretpostavljam da nema“, rekao je on.

Objaลกnjava da se TANAP-om vuฤe gas iz basena Kaspijskog mora, koji uglavnom potiฤe sa polja Azerbejdลพana.

„Meฤ‘utim ta polja nisu dovoljno bogata da mogu da zadovolje potrebe i ugovore koje Azerbejdลพan ima sa Ruskom Federacijom, i drลพavama na severu Evrope“, kaลพe on i objaลกnjava da centralnoazijske drลพave preko gasovoda i instalacija u Rusiji isporuฤuju svoje energente Evropi.

ล ansu Srbije Zdravkoviฤ‡ vidi u diversifikaciji preko interkonekcija Grฤka-Bugarska-Srbija, odnosno kroz zavrลกetak interkontektora Niลก – Dimitrovgrad.

„Tu je problem malog kapaciteta, on ne zadovoljava sve potrebe Srbije. Ali kada fali gas, a moลพete da doฤ‘ete do nekih drugih koliฤina, to je dobra stvar“, kaลพe Zdravkoviฤ‡.

Istiฤe da tu gasnu vezu optereฤ‡uje viลกe problema jer nije gotov interkonektor, niti terminal u grฤkom Aleksandropulostu.

„Moลพda je najveฤ‡i problem ลกto trenutno Aleksandropulos nije obezbedio dovoljne koliฤine gasa ni za grฤke, kamoli za bugarske potrebe, a onda da doฤ‘emo i mi“, primetio je on.

Zdravkoviฤ‡ kaลพe da Srbija realno u ovom trenutku treba da razmiลกlja o proลกirenju skladiลกta gasa u Banatskom Dvoru na milijardu kubika, i izgradnji novog skladiลกta u Srpskom Itebeju za milijardu kubika.

„Za Itebej postoji idejno reลกenje da se napravi gasno skladiลกte od milijardu kubika, i za to bi mogli da dobijemo povoljno sredstva iz Evrope. Energetski projekti su veoma isplativi. Imali bi sredstva odakle da povuฤemo sredstva i bili bi energetski bezbedni“, rekao je on.

Kao jedini dobar potez u skorije vreme u srpskoj energetici on vidi ugovor o zakupu pola milijardi kubika skladiลกta gasa u Maฤ‘arskoj.

„Dizajn skladiลกta je da tamo moลพemo zimi da vadimo ลกest miliona kubika dnevno, sa ovih pet miliona koji mogu da se vade iz Banatskog Dvora, moลพemo da doฤ‘emo do neke minimalne koliฤine. Problem je ลกto gasna skladiลกta ne mogu da zamene redovno snabdevanje. Mogu da pokriju pikove, i tu su dobri. Povezanost na terminale i gasovode je prava stvar“, objasnio je on.

Za naftovod Druลพba Zdravkoviฤ‡ kaลพe da je najveฤ‡i na svetu, te da bi bilo dobro da se Srbija prikljuฤi.

On podseฤ‡a da je nafta roba sa berzanskom cenom, ali i da troลกkovi transporta nafte znaฤajno utiฤu na krajnju cenu.

„Ne znam da li je izvodljivo u ovoj geopolitiฤkoj situaciji, ali za neka druga vremena to prikljuฤenje bi bio dobar potez“, rekao je on.

Ocenjuje da nije dovoljno napraviti samo 128 kilometara naftovoda do Segedina.

„Ako se reลกi treba napraviti ceo paket i povezati Srbiju odnosno Rafineriju u Panฤevu koje je veฤ‡ preko Novog Sada na JANAF-u, sa Budimpeลกtom gde se zavrลกava naftovod Druลพba“, kaลพe on.

Dodaje da bi se tako Srbija sa izgradnjom 400 kilometara naftovoda prikljuฤila na puni kapacitet Druลพbe.

„Viลกe bi koลกtao, ali bi to bilo reลกenje“, kaลพe on.

Kao inลพenjerski mnogo skuplje i zahtevnije on ocenjuje ideje o povezivanju naftovodima ka Draฤu u Albaniji, odnosno Severnoj Makedoniji.

„Ako veฤ‡ ลพelimo naftu do neke luke, jedina realna priฤa bi bila povezivanje sa lukom u Konstanci i pravljenje naftovoda iz pravca Rumunije“, rekao je on.

Objasnio je da bi tu bilo viลกe zainteresovanih partnera, kao i da sa tom zemljom nikad u istoriji nismo imali problema.

Zdravkoviฤ‡ podseฤ‡a da je NIS-ova rafinerija u Panฤevu najmodernija u regionu, te da je redizajnirana tako da moลพe da koristi i laku i teลกku naftu.

„Ja se ne bojim. NIS je u vlasniลกtvu Gaspromnjefta, ฤ‡erke kompanije Gasproma jedne od najveฤ‡ih energetskih kompanija na svetu. Sigurno su razmiลกljali o sankcijama na rusku naftu. Paket sankcija je najavljen u martu, od maja se zna ko ฤ‡e biti izuzet. Nije problem“, zakljuฤio je Zdravkoviฤ‡.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com