U trendu

KBF: U Srbiji još nerešiv tzv. telent paradoks

KOPAONIK – U Srbiji i dalje ne može da se reši tzv. talent paradoks, problem što da na tržištu vlada rat za talentima, a istovremeno smo svedoci velikom rasipanju talenata i nemogućnosti da ih pronademo i zadržimo u zemlji i kompanijama, rečeno je danas na Kopaonik biznis forumu.

Član Predsedništva Savez ekonomista Srbije Nebojša Savić je rekao na panelu „Bitka za talente – ko je pobednik“ je rekao da je Srbija po pitanju razvoj inovacija u središnjoj fazi i da joj tek treći stadijum inovacija.

„Ako hoćete da pravite proboje morate da imate jasnu inovacionu strategiju“, rekao je Savić.

Savić kaže da nakon tehničko-tehnološkog razvoja ekonomisti treba da razrade nove poslovne modele, kako bi se napravio konačni skok i pretvorio u novu vrednost za kompanije i privredu.

Da bi se sve to postigli, ističe Savić, moraju se pronaći i zdržati talenti.

„Talent paradoks je da imate višak ljudi na tržištu raada, ali kada su vam potrebni u kompaniji i probate da ih nađete, nećete uspeti“, naveo je on.

Savić kaže da je tu reč i o tzv. telemigranti koji ostaju u svojim zemljama i rade za najveće svetske kompanije.

Prema njegovim rečima, Srbija je veoma loše rangirana u zadržavanju i privlačenju talenata i zauzima otprilike 120. mesto na listi zemalja u pogledu atraktivnosti i mogućnosti za izbegavanje talent paradoksa.

Predstavnici uspešnih firmi u IT oblasti i novih tehnologija su rekli da su im potrebni obrazovani i telentovani mladi ljudi, da njihovom odabiru poklanjaju veliku pažnju, kao i da imaju problem da ih nađu i zadrže.

Profesorka Univerziteta u Stokholmu Jelena Zdravković kaže da, na primer, u Švedskoj postoje dobri uslovi za rad i podizanje porodice, što je važno za mlade ljude, kao i da kompanije redovno testiraju talentovane studente koji su pri kraju studija.

Rukovodilac poslovnog razvoja „EM Analytic Solutions“ Jelisaveta Lazarević ističe da je veoma važna akumulacija ljudskog kapitala i prenošenje i prenošenje znanja na mlađe generacije, jer jedino tako zemlja može da se razvija.

Dodaje da u Srbiji postoji i neusklađenost između obrazovanja i onoga šta je potrebno privredi.

Generalni direktor firme „Quantox Tećnology“ Filip Kraičić kaže da kod nas nisu tako loši uslovi kao što se obično misli i da treba reklamirati Srbiju kao dobro mesto rad talentovanih mladih ljudi.

„Mi se trudimo da uvek izvučemo ono najbolje iz ljudi, bez obzira da li imaju formalno ili neformalno znanje“, rekao je on.

Drektorka korporativnih komunikacija u HTEC grupi Katarina Urošević je rekla da je glavni problem što postoje kod nas dobri uslovi samo u nekim sektorima, kao što je IT, dok u drugim ne i da ih treba unaprediti.

Generalni direktor i suosnivac firme „MeliBio“ Darko Mandić kaže da čovek koji je izgoreo od posla ne treba nikome, ni svojoj firmi niti porodici, kao i da je važno svako stalno unapređuje svoje znanje.

Kako je rekao, njegova firma se bavi novom industrijom zasnovanoj na biotehnologijom i da je prva u svetu počela da se bavi proizvodnjom meda bez pčela.

„Probao sam u San Francisku parče mesa uzgojeno u laboratoriji. Reč je o novoj industriji i veštački mogu da se dobiju mleko, meso, jaja i med. Mi smo prvi u svetu počeli da se bavimo proizvodnjom meda bez pčela“, rekao je on.

Ističe da će se ta industrija sve više razvijati u budućnosti pošto se prognozira da će do 2050. na planeti biti 10 milijardi ljudi.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.