LONDON – Ekonomske krize u Turskoj i Argentini pokrenule su rasprave o ลกirenju „zaraze“, odnosno o opasnosti da se finansijski problemi u jednoj zemlji preliju i na druge.
Turska se trenutno bori s padom valute i pogorลกanjem odnosa sa SAD, dok je kriza u Argentini primorala tamoลกnju vladu da najavi mere ลกtednje i da od Meฤunarodnog monetarnog fonda (MMF) zatraลพi raniju isplatu sredstava iz dogovorenog zajma u visini od 50 milijardi dolara, prenosi BBC.
Oลกtar pad vrednosti turske lire i argentinskog pezosa podgrejali su strahovanja da ฤe sve valute, od Juลพnoafriฤke Republike do Rusije, slediti isti trend.
U Aziji, indijska valuta rupija i indoneลพanska valuta istog imena veฤ su pogoฤene.
Ali, da li bi azijske ekonomije trebalo da strahuju?
Jednostavno reฤeno, ลกirenje krize je automatski proces, jer ekonomski problemi u jednoj zemlji podstiฤu ulagaฤe da prodaju imovinu u ekonomijama sa sliฤnim rizicima.
U globalizovanom svetu, kriza u jednoj zemlji moลพe brzo da se proลกiri na druge putem trgovinskih veza ili bankarskih pozajmica.
Kada jedna ekonomija poฤne da posrฤe, kompanije obiฤno smanjuju proizvodnju, a zatim i broj radnih mesta. Kao rezultat toga, graฤani imaju manje novca za potroลกnju na robu, ukljuฤujuฤi i onu iz uvoza, ลกto je loลกa vest za globalne kompanije koje izvoze znaฤajne koliฤine u tu zemlju.
Ako kriza utiฤe i na slabljenje domaฤe valute, troลกkovi uvoza rastu, ลกto dodatno ลกteti potraลพnji.
Meฤutim, DZozef Gagnon iz Peterson instituta za meฤunarodnu ekonomiju sa sediลกtem u Vaลกingtonu tvrdi da Azija ima „vrlo slabe trgovinske veze“ s Argentinom i Turskom, „tako da nema previลกe razloga za brigu“.
Glavni ekonomista analitiฤke kuฤe IHS Markit za azijsko-pacifiฤki region, Radziv Bisvas, takoฤe smatra da su trgovinski odnosi s Turskom malo verovatan kanal za prelivanje krize na Aziju, buduฤi da se taj region mnogo viลกe oslanja na velike ekonomije poput Kine, Evrope i SAD.
„Znaฤajnija zabrinutost za zemlje Azije i Pacifika bi bila ako bi ekonomska kriza u Turskoj rezultirala prelivanjem krize na valute i deonice trลพiลกta u razvoju, ลกto bi potencijalno moglo podstaฤi znaฤajan odliv kapitala s tih trลพiลกta“, kazao je on.
Tokom ekonomskih kriza, ulagaฤi su skloni prodaji riziฤnije imovine, kao ลกto su valute ili deonice na trลพiลกtima u razvoju, i zadrลพavanju onih sigurnijih, kao ลกto su ameriฤki dolar ili drลพavne obveznice koju su izdale velike ekonomije.
Viลกi ekonomista Kapital ekonomiksa, Dลฝulijan Evans-Priฤard, kaลพe da su zemlje koje se oslanjaju na novac iz inostranstva i imaju inostrane prilive novca na svoja trลพiลกta deonica i obveznica, posebno izloลพene riziku „zaraze“.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com