BEOGRAD – Na drugom po redu „Internet dijalogu“ u organizaciji Fondacije Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) i Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, koji je odrลพan danas onlajn, predstavljene su novosti koje dolaze iz EU i drugih evropskih zemalja po pitanju odnosa konkurencije i sektorske regulacije vodeฤih onlajn platformi.
Takoฤe, razmatrano je poslovanje meฤunarodnih korporacija, ali i malih preduzeฤa i preduzetnika iz ugla poreskog prava na internetu.
Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Zoran Mirkoviฤ je u pozdravnom govoru izrazio zadovoljstvo zbog dugogodiลกnje saradnje ove ustanove sa Fondacijom RNIDS i istakao da Fakultet temi poreskopravnih aspekata poslovanja na internetu posveฤuje izuzetnu paลพnju.
Direktor Fondacije RNIDS Dejan ฤukiฤ istakao da je da su se teme ovogodiลกnjeg „Internet dijaloga“ nametnule svojom aktuelnoลกฤu kako u uporednom pravu, tako i u naลกoj zemlji.
Publika je imala prilike da sluลกa izlaganje meฤunarodno priznatog struฤnjaka za pravo konkurencije profesora Evropskog univerzitetskog instituta u Firenci, nauฤnog savetnika Maks Plank instituta za inovaciju i konkurenciju u Minhenu i vanrednog profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Beฤu Marka Bote.
On je ponudio detaljan osvrt na predloลพene propise Evropske unije o konkurenciji na digitalnim trลพiลกtima odnosno obrazloลพio aktuelni zaokret od primene prava konkurencije ka sektorskoj regulaciji digitalnih platformi.
Poredeฤi tri modela sektorske regulacije predloลพena u evropskim zemljama – Predloga uredbe o digitalnim trลพiลกtima (DMA) Evropske komisije, britanske propise o digitalnim trลพiลกtima i izmene propisa koji je usvojio nemaฤki Bundestag, a ฤiji je cilj onemoguฤavanje stvaranja digitalnih konglomerata, Bota dao je odgovore na pitanja kada primeniti i sprovesti sektorsku regulativu u odnosu na digitalne platforme, kakve obaveze nameฤu mreลพne platforme i ko bi zapravo trebalo da sprovodi nova pravila.
Razgovor sa Botom vodio je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsednik Organizacionog odbora skupa Duลกan V. Popoviฤ.
Sekcijom o poreskom pravu koja je usledila predsedavala je redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu prof. dr Gordana Iliฤ Popov, koja se na samom poฤetku osvrnula na prednosti savremenog doba i moguฤnost elektronskog poslovanja, odnosno e-trgovine, ali koja uz prednosti nameฤe i pitanje kako oporezivati dobit koje kompanije stiฤu i bez fiziฤkog prisustva tih kompanija na trลพiลกtima na kojima posluju.
„Savremena, digitalna privreda omoguฤava brojnim privrednim subjektima da budu prisutni i da ostvaruju znaฤajne prihode iz jurisdikcije u kojima nemaju bilo kakvo prisustvo u klasiฤnom smislu, ลกto bez sumnje pred nas stavlja veliki izazovโ, istakao je vanredni profesor Pravnog fakulteta Svetislav V. Kostiฤ,
On je dodao da postoje potencijalna reลกenja tog problema, ali da agresivna poreska politika zemalja sa malim trลพiลกtima moลพe dovesti do toga da velike kompanije prestanu da pruลพaju usluge na takvim trลพiลกtima.
Asistentkinja Pravnog fakulteta Lidija ลฝivkoviฤ ukazala je na pitanje nepraviฤnog oporezivanja aktera u domenu digitalne ekonomije i zakljuฤila da reลกenje postoji u vidu oporezivanja bruto prihoda ostvarenog pruลพanjem odreฤenih digitalnih usluga za eksplicitno propisane kategorije.
„Pravo na oporezivanje pripada onoj drลพavi u kojoj se nalaze korisnici, ลกto se utvrฤuje na osnovu IP adrese korisnikaโ, rekla je ona
Doktorand Pravnog fakulteta Iva Ivanov je rekla da โKako meฤunarodne grupe veฤ plaฤaju porez na dobit, uz nova pravila u zakonodavstvu moลพe doฤi do dvostrukog oporezivanjaโ.
Ona je istakla da je Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj predloลพila kompleksna pravila kojima bi se utvrฤivalo ko zapravo treba da plaฤa porez i da se kao najbolje izdvaja meฤunarodno reลกenje.
Doktorand Pravnog fakulteta Dragan Bosankiฤ razmatrao je oporezivanje digitalne imovine u Srbiji i naglasio da je mnogo izmena uneto u zakone, pa je neophodno otkloniti sve nedoumice koje one uzrokuju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com