U trendu

Potencijal obnovljivih izvora eneregije u SRB 50.000 GWh

BEOGRAD – Srbija raspolaže veoma značajnim potencijalom energije iz obnovljivih izvora, što predstavlja odličnu osnovu za energetsku stabilnost u budućnosti, smatra Ticijano Đovaneti, izvršni direktor kompanije MK Fintel Wind.

„Godišnja vrednost svih obnovljivih izvora u Srbiji je oko 4,3 miliona tona ekvivalentne nafte, što je 50.000 GWh na godišnjem nivou“, kaže Đovaneti u razgovoru za Tanjug.

Ističe da od svih obnovljivih energetskih izvora (OIE), proizvodnja električne energije pomoću snage vetra poslednjih godina u Evropi beleži najbrži rast, i dodaje da u tom pogledu Srbija raspolaže natprosečnim resursima u odnosu na zemlje kontinentalne Evrope.

„Ukupna raspoloživa godišnja količina energije vetra za celu teritoriju Srbije je procenjena na 2,3 milijarde kilovat-časova električne energije“, navodi Đovaneti i precizira da se maksimalne vrednosti javljaju u regionu košave i nekim planinskim lokalitetima, kao i da postoji još skrivenih oaza vetrova u Srbiji.

Sa ponosom dodaje da je MK Fintel Wind, zajedno sa kompaijom Fintel Energija, sa više od jedne decenije prisustva i poslovanja, pionir u proizvodnji električne energije na Balkanu.

Izgradnjom prvog vetroparka u Srbiji 2015. godine u Kuli, u čiju je izgradnju uloženo 15 miliona evra, MK Fintel Wind je, prema njegovim rečima, dao značajan doprinos uvećanju udela obnovljivih izvora energije u finalnoj potrošnji struje.

„Pored činjenice da smo sa ukupnom instalisanom snagom od 27 miliona kilovat sati, omogućili zelenu struju za 8.000 domaćinstava u Srbiji, vetropark Kula će ostati zabeležen kao postrojenje sa kojim su započele značajne promene kada je u pitanju sektor energetike za celu Srbiju, ali i menjanje svesti lokalne zajednice kada su u pitanju obnovljivi izvori energije“, naglašava Đovaneti.

Sagovornik Tanjuga podseća da je nepunih godinu dana kasnije, u Zagajici, pored Vršca, pušten u rad prvi vetropark u Južnom Banatu – La Pikolina, i da je ukupna investicija u to postrojenje bila veća od 10 miliona evra.

„La Pikolina je za nas izuzetno značajna jer je plod ozbiljnog strateškog razmišljanja, dugogodišnjeg istraživanja, i na koncu, velike upornosti i snage celog tima koji je učestvovao na projektu. Danas, zahvaljujući ovom parku, više od 5.500 domaćinstava dobija energiju koja je potpuno čista i koja ne zagađuje okolinu“, kaže Đovaneti.

Izvršni direktor MK Fintel Wind-a ističe da kompanija neće stati na tome, te da daljom realizacijom zacrtanih planova želi da pomogne Srbiji u ostvarenju cilja od 27 odsto udela OIE u bruto finalnoj potrošnji energije do kraja 2020. godine.

„Najavljeno puštanje u rad našeg najvećeg vetroparka – Košava – odigraće se 24. septembra, a nakon toga dolazi i druga faza ovog projekta, kao i otvaranje naših novih vetropostrojenja“, kaže Đovaneti.

Podseća da je obavezujući cilj za članice EU da obnovljivi izvori energije u 2020. godini učestvuju sa 20 odsto u bruto finalnoj potrošnji, dok je cilj Srbije da taj procenat već sledeće godine bude 27 posto, koji je, kako ocenjuje, „izuzetno ambiciozan“ i „ostvariv“.

„Strategija razvoja energetike Republike Srbije za period do 2025. godine sa projekcijama do 2030., fokusirana je na ulaganja u tehnološku modernizaciju energetskog sistema kao i rekonstrukcije već postojećih postrojenja. Na ovaj način, očekuje se smanjenje ekonomskih troškova ne samo u privredi, već i u celoj državi, što posledično može dovesti do povećanja standarda stanovništva, naravno uz jačanje konkretnih aktivnosti ka zaštiti životne sredine“, napominje Đovaneti.

Prema njegovim rečima, za dinamičan razvoj tržišta održive energije, pored kreiranja jasnih ciljeva i regulacije pravnih okvira, svakako je zaslužna i podrška države u vidu „feed in“ tarifa.

Đovaneti ističe da, kreirajući povlašćenu cenu za otkup struje, država pomaže proizvođačima da dalje razvijaju i na stabilne noge postave postrojenja za proizvodnju električne energije iz snage vetra, da time razvija ovo konkretno tržište i omogućava dodatni ulazak stranih investicija u Srbiju.

„Ova sinergija korporativnog i vladinog sektora nam pomaže da osnažimo prve korake, koji će, lako kasnije, uz našu jasnu strategiju, ciljeve i posvećenost, prerasti u ozbiljnu trku za čeonu poziciju u ovom delu Evrope“, zaključio je Đovaneti.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar