BEOGRAD – Privrednici su na panelu o privredi pre i posle pandemije i izazovima u 2022. godini, u okviru konferencije „The Ekonomist: Svet u 2022“, istakli da je bez obzira na pandemiju ova godina u Srbiji bila dobra i ocenili da je teลกko predvideti kakva ฤe biti sledeฤa, kako u Srbiji tako i u svetu.
Predsednik francusko-srpske Privredne komore Dragan Stokiฤ je rekao da je najbitnije da zbog pandemije nije bilo otpuลกtanja zaposlenih i da je za francusku poslovnu zajednicu u Srbiji bilo veoma vaลพno ลกta se dogaฤa u sektoru saobraฤaja, najviลกe zbog koncesije Vansija na Aerodromu Beograd.
U tom smislu je naveo da se projekti na aerodromu odvijaju dobro, ฤak i oni ekoloลกki, da je aerodrom odmakao u dekarbonizaciji.
„Najvaลพnije je da nije bilo otpuลกtanja radnika, veฤ je i poveฤana traลพnja pogotovu za visoko kvalifikovanim kadromโ, rekao je Stokiฤ i ukazao da nije pozitivno to ลกto se poveฤava cena rada i troลกkovi rada.
Stokiฤ je kazao i da Francusko – srpska privredna komora podrลพava formiranje nauฤno – tehnoloลกkih parkova koji treba da budu, kako je rekao, inkubatori za samozapoลกljavanje mladih.
Kada je reฤ o digitalizaciji, Stokiฤ je rekao da je potrebno podstaฤi i digitaloizaciju javnih preduzeฤa, ali i privatnih jer digitalizacija ฤini efikasnijim procese i omoguฤava im da ukoraฤe u digitalnu ekonomiju i generiลกu personalizovane servise.
Pored digitalizacije, akcenat bi trebalo da bude i na zelenoj agendi, rekao je on i u tom smislu ukazao da je danas otvoren Klaster 4, te da ฤe biti dodatnih fondova iz EU koje ฤe Srbija moฤi da koristi za projekte iz te oblasti.
Predsednik Komore italijansko – srpskih privrednika ฤorฤo Markeฤani kazao je da su italijanske kompanije uspele da pokaลพu ฤvrstinu i izdrลพljivost i u Italiji i u Srbiji tokom pandemijskih godina.
Kako je naveo, u Italiji je najviลกe pogoฤen turizam, a kada je reฤ o izvozu bilo je je problema sa logistikom u vezi prevoza.
„Uspeli smo da imamo izdrลพljivost i snagu i u Italiji i u Srbiji. Dosta smo propatili, ali uspeli smo da preฤemo u novu normalnost“, kazao je Marฤegiani.
Istakao je da Srbija nije gubila vreme 2020. i 2021. godine i u tom smislu rekao je da je gradila infrastrukturu ลกto je prema njegovoj oceni najbolja propusnica za Srbiju kao evropsku zemlju za buduฤi napredak.
„Nije bilo dobro vreme, bilo je straลกno, ali uspeli smo da preลพivimo“, kazao je Markeฤani.
Ekonomista iz EIB-a Simon Savsek, govoreฤi o uticaju pandemije na kompanije u regionu, kazao je da region, u smislu zapoลกljavanja i BDP-a, nije bio pogoฤen kao ลกto se u poฤetku strahovalo da ฤe biti.
Istakao je da pandemija i dalje postoji i da ฤe biti potrebno za ceo svet vremena da se u potpunosti oporavi.
Kako je rekao, kada je virus prelazio iz Kine, postojale su procene da ฤe zaobiฤi region,ali su one bile pogreลกne.
Naveo je da je na Zapadnom Balkanu 90 odsto kompanija dobilo subvencije za plate, 10, 20 odsto kredite, a da se 40 odsto kompanija privremeno zatvorilo, dok 61 odsto ima manju likvidnost.
Kada je reฤ o preprekama, Savsek je rekao da je bilo problema sa neformalnim sektorom, politiฤkom nestabilnoลกฤu, visokim porezima.
U Srbiji je prepreka slabo obrazovana radna snaga, kazao je Savsek i dodao da je u bankarstvu situacija mnogo bolja, a da su mala i srednja preduzeฤa ta koja su imala probleme.
Dejvid Landsman, predsednik Britansko- srpske privredne komore koji se ukljuฤio onlajn, rekao je da kada su ga britanske kompanije pitale o Srbiji, rekao im je da je to najveฤa zemlja u regionu koji raste.
„Ima dosta pozitivnih stvari, kao ลกto je ljudski kapital, zatim to ลกto kompanije iz Srbije otvaraju kancelarije u Velikoj Britaniji. Rekao sam im da pogledaju kakva je situacija u haj teku“, rekao je on.
Dodao je da je bilo pozitivnih promena u odnosima Srbije i Velike Britanije i da ase u Srbiji sve viลกe prihvataju evropski standardi i da je sve manje prepreka za ulaganje.
Ova godina je bila zaista jako dobra za 80 odsto kompanija ฤlanica Ameriฤke privredne komore u Srbiji (Amฤam), jer im pandemija nije predstavljala teลกkoฤu, nego su imale rast prihoda, profita i investicija, izjavio je predsednik Amฤema Zoran Petroviฤ.
„Situacija je znatno bolja nego proลกle godine. Veฤ vidimo da se od maja-juna pomeraju projekcije rasta i sad je izvesno da ฤe do kraja godine on biti 6,5 do sedam odsto, na ลกta je uticali graฤevinarstvo, i sektor usluga, liฤna potroลกnja i investicijeโ, rekao je Petroviฤ.
Ocenio je da je razlika u ฤiniociima koji utiฤu na rast BDP-a izmeฤu Srbije i drugih zemalja Srednje Evrope ฤlanica Eu u tome ลกto tamo izvoz igra znaฤajniju ulogu.
„Kompanije su se prilagodile krizi, dosta toga je uraฤeno, digitalizacija je dostigla nesluฤene visine, a bilo je optimizma zbog vakcina koje su stigle. Ne bi valjalo da zbog loลกije vlacinacije prospemo sve ลกto ลกmo dobro uradili“; zakljuฤio je Petroviฤ.
Izvrลกni direktor Japanske poslovne alijanse u Srbiji Oliver Lepori rekao je da u naลกoj zemlji posluje 60 japanskih kompanija.
„Proลกlu godinu su obeleลพile zanฤajne linvesticije iz Japana kompanija Tojo i Nidek, koje traลพe kvalifikovanu radnu snagu, a najveฤi izazovi su bile kulturoloลกke razlioke i mobilnost radne snageโ rekao je Lepori.
Istakao je da japanske kompanije nisu toliko primetne, zbog poslovne politike koja podrazumeva integraciju u lokalnu zajendicu, alli da su to stabilne i dugoroฤne investicije.
Lepori je dodao da japanske kompanaije traลพe visokokvalifikovanu radnu snagu razliฤitih struka.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com