VAล INGTON – Doznake upuฤene u zemlje niลพeg i srednjeg nivoa dohotka ove godine su porasle za 7,3 odsto i dostigle vrednost od 589 milijardi dolara, saopลกtila je Svetska banka (SB), uz napomenu da je ovaj trend rasta veฤi od predviฤenog.
Navodi se da se trend slanja doznaka pokazao otpornim uprkos globalnoj recesiji izazvanoj kovidom, jer je, osim ovogodiลกnjeg znatnog porasta, proลกle godine zabeleลพio pad od samo 1,7 procenata.
U danas objavljenom izveลกtaju SB o migracijama i razvoju, iznosi se oฤekivanje da ฤe tokovi doznaka ka zemljama niลพeg i srednjeg nivoa dohotka, osim Kine, drugu godinu zaredom prevaziฤi zbir priliva stranih direktnih investicija (SDI) i inostrane razvojne pomoฤi (IRP).
„Tokovi doznaka koje ลกalju migranti predstavljaju znaฤajnu dopunu drลพavnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoฤi porodicama suoฤenim sa ekonomskim teลกkoฤama tokom krize izazvane kovidom-19“, rekao je Mihal Rutkovski, direktor Svetske banke za socijalnu zaลกtitu i zapoลกljavanje.
Prema njegovim reฤima, jakom rastu doznaka doprinela je reลกenost migranata da pomognu svojim porodicama u vreme oskudice, potpomognuti ekonomskim oporavkom u Evropi i SAD, uz programe fiskalnih podsticaja i podrลกke zapoลกljavanju.
Istiฤe se da je oporavak izlaznih doznaka u zemljama ฤlanicama Saveta za saradnju u Persijskom zalivu (Gฤ) i Rusiji potpomognut i rastom cena nafte i poslediฤnim ubrzanjem privredne aktivnosti.
Doznake su, navode iz SB, porasle u veฤini regiona u svetu, za 21,6 odsto u Latinskoj Americi i na Karibima, 9,7 odsto na Bliskom istoku i u severnoj Africi, osam odsto u juลพnoj Aziji, 6,2 odsto u podsaharskoj Africi i 5,3 odsto u Evropi i centralnoj Aziji.
Oฤekuje se da ฤe doznake nastaviti da rastu po stopi od 2,6 odsto u 2022. godini, u skladu sa globalnim makroekonomskim projekcijama, navodi se u izveลกtaju Svetske banke.
Pritom se ukazuje, da ponovni rast broja sluฤajeva kovida-19 i ponovno uvoฤenje ograniฤenja kretanja predstavljaju najveฤi negativni rizik po izglede za globalni rast, zaposlenost i doznake upuฤene zemljama u razvoju.
Postepeno ukidanje fiskalnih podsticaja i programa podrลกke zapoลกljavanju, bi takoฤe moglo da umanji dotok doznaka, stoji u ovom izveลกtaju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com