Svetska banka: 2021. doznake porasle za 7,3 odsto

VAล INGTON – Doznake upuฤ‡ene u zemlje niลพeg i srednjeg nivoa dohotka ove godine su porasle za 7,3 odsto i dostigle vrednost od 589 milijardi dolara, saopลกtila je Svetska banka (SB), uz napomenu da je ovaj trend rasta veฤ‡i od predviฤ‘enog.

Navodi se da se trend slanja doznaka pokazao otpornim uprkos globalnoj recesiji izazvanoj kovidom, jer je, osim ovogodiลกnjeg znatnog porasta, proลกle godine zabeleลพio pad od samo 1,7 procenata.

U danas objavljenom izveลกtaju SB o migracijama i razvoju, iznosi se oฤekivanje da ฤ‡e tokovi doznaka ka zemljama niลพeg i srednjeg nivoa dohotka, osim Kine, drugu godinu zaredom prevaziฤ‡i zbir priliva stranih direktnih investicija (SDI) i inostrane razvojne pomoฤ‡i (IRP).

„Tokovi doznaka koje ลกalju migranti predstavljaju znaฤajnu dopunu drลพavnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoฤ‡i porodicama suoฤenim sa ekonomskim teลกkoฤ‡ama tokom krize izazvane kovidom-19“, rekao je Mihal Rutkovski, direktor Svetske banke za socijalnu zaลกtitu i zapoลกljavanje.

Prema njegovim reฤima, jakom rastu doznaka doprinela je reลกenost migranata da pomognu svojim porodicama u vreme oskudice, potpomognuti ekonomskim oporavkom u Evropi i SAD, uz programe fiskalnih podsticaja i podrลกke zapoลกljavanju.

Istiฤe se da je oporavak izlaznih doznaka u zemljama ฤlanicama Saveta za saradnju u Persijskom zalivu (GฤŒ) i Rusiji potpomognut i rastom cena nafte i poslediฤnim ubrzanjem privredne aktivnosti.

Doznake su, navode iz SB, porasle u veฤ‡ini regiona u svetu, za 21,6 odsto u Latinskoj Americi i na Karibima, 9,7 odsto na Bliskom istoku i u severnoj Africi, osam odsto u juลพnoj Aziji, 6,2 odsto u podsaharskoj Africi i 5,3 odsto u Evropi i centralnoj Aziji.

Oฤekuje se da ฤ‡e doznake nastaviti da rastu po stopi od 2,6 odsto u 2022. godini, u skladu sa globalnim makroekonomskim projekcijama, navodi se u izveลกtaju Svetske banke.

Pritom se ukazuje, da ponovni rast broja sluฤajeva kovida-19 i ponovno uvoฤ‘enje ograniฤenja kretanja predstavljaju najveฤ‡i negativni rizik po izglede za globalni rast, zaposlenost i doznake upuฤ‡ene zemljama u razvoju.

Postepeno ukidanje fiskalnih podsticaja i programa podrลกke zapoลกljavanju, bi takoฤ‘e moglo da umanji dotok doznaka, stoji u ovom izveลกtaju.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com