Vrednost turske lire nastavila je danas da pada, a potonuo je i glavni turski berzanski indeks, poลกto investitori strahuju zbog ekonomskih politika Turske i pogorลกanja odnosa Ankare i Vaลกingtona.
Turska centralna banka objavila je danas niz mera za obezbedjenje likvidnosti domaฤih banaka, ali je slobodan pad lire nastavljen, poลกto mere nisu uspele da obnove poverenje investitora, navodi Asoลกiejted pres.
Poลกto je potonula prethodne nedelje, vrednost lire danas je pala za dodatnih sedam odsto u odnosu na dolar, a od poฤetka godine za 45 odsto.
Indeksi na svim veฤim svetskim berzama zavrลกili su dan u minusu, a turski Borsa Istanbul 100 pao je 2,4 odsto, jer investitori strahuju da bi finansijska kriza u Turskoj mogla negativno da utiฤe na medjunarodni bankarski sistem i svetsku ekonomiju.
Lira pada jer investitori sumnjaju da ฤe turski predsednik Redลพep Tajip Erdogan uspeti da se izbori sa slabljenjem valute i diplomatskim sporom sa SAD koji je rezultirao udvostruฤenjem ameriฤkih carina na uvoz ฤelika i aluminijuma iz Turske.
Erdogan je iskljuฤio moguฤnost podizanja referentnih kamatnih stopa, ลกto bi moglo da uspori ekonomski rast, dok nezavisni analitiฤari navode da je podizanje tih stopa hitno potrebno za stabilizaciju turske lire. Novi predsedniฤki sistem u Turskoj omoguฤava Erdoganu da izvrลกi pritisak na centralnu banku i spreฤi dizanje kamatnih stopa.
Erdoganovo odbijanje da poveฤa referentne kamatne stope samo je jedan od nekoliko faktora koji zabrinjava investitore. Oni brinu i zbog oslanjanja Turske na zajmove iz inostranstva koji bi mogli da budu obustavljeni usled rasta kamatnih stopa u drugim ekonomijama, zbog Erdoganovog tvrdog stava, kao i zbog sukoba Ankare i Vaลกingtona.
Osim ลกto je poslala indekse na svetskim berzama u minus, neizvesnost je nakratko dovela i do naglog pada vrednosti valuta nekih zemalja u razvoju, Juลพne Afrike i Indije.
Neizvesnosti situacije u Turskoj doprinosi i to ลกto je do rasta velikog dela njene privrede doลกlo zahvaljujuฤi dugogodiลกnjem zaduลพivanju turskih kompanija u stranim valutama, kada su referentne kamatne stope u SAD i Evrope bile izrazito niske. To je pomoglo turskoj ekonomiji koja je proลกle godine imala rast od sedam odsto, ali referentne kamatne stope u SAD sada rastu.
To dovodi do odliva kapitala iz Turske, slabi njenu valutu i poveฤava turskim kompanijama i bankama troลกkove otplate duga u stranim valutama, a moglo bi da dovede i do bankrotstva nekih od njih.
U teoriji, Erdogan bi mogao da zatraลพi finansijsku pomoฤ od Medjunarodnog monetarog fonda, a mogao bi i da uvede ograniฤenja na transfere novca kako bi spreฤio odliv kapitala iz zemlje. Za sada nije nagovestio da ฤe uraditi ni jedno ni drugo.
Uticaj krize u Turskoj na razvijene ekonomije za sada je relativno ograniฤen. Indeksi na ameriฤkim i evropskim berzama zabeleลพili su skroman pad u poslednjih nedelju dana, a analitiฤari ne vide veliki rizik od finansijskih turbulencija u tim zemljama.
Finansijska kriza u Turskoj pojaฤana je zbog spora Ankare i Vaลกingtona, a Erdogan u nizu obraฤanja pretodnih dana nije nagovestio da je spreman da popusti u sporu sa SAD.
Tenzije u odnosima Vaลกingtona i Ankare eskalirale su zbog sluฤaja ameriฤkog sveลกtenika Endrua Bransona uhapลกenog u Turskoj, ali njima doprinose i druga neslaganja. To su, izmedju ostalog, hapลกenje tri osobe zaposlene u ameriฤkom konzulatu u Istanbulu, zahtev Turske da SAD isporuฤe islamskog propovednika Fetulaha Gulena kog Ankara optuลพuje za organizaciju puฤa 2016. godine, zatim vojne aktivnosti Turske na severu Sirije i namera Ankare da od Rusije kupi raketni sistem S-400.
Predsednik SAD Donald Tramp u petak je naloลพio da carine na uvoz iz Turske budu udvostruฤene – za uvoz ฤelika sa 25 na 50 odsto, a za uvoz aluminijuma sa 10 na 20 odsto.
Erdogan je danas, u najnovijem u nizu obraฤanja prethodnih dana, izjavio da je Turska pod ekonomskom „opsadom“ koja nije povezana s ekonomskim pokazateljima i da ฤe prevaziฤi, kako je rekao, „napad“ na svoju ekonomiju.
Zapretio je da ฤe traลพiti nove saveznike, ลกto bi mogao da bude nagoveลกtaj bliลพih veza s Rusijom, i upozorio da ฤe uvesti drastiฤne mere ako kompanije povuku strane valute iz banaka.
Predsednik Turske je kazao i da se na druลกtvenim mreลพama sprovodi „ekonomski teror“ i da ฤe „izdajnici“ biti kaลพnjeni, a Ministarstvo unutraลกnjih poslova Turske prethodno je saopลกtilo da je pokrenulo istragu o 346 naloga na druลกtvenim mreลพama ฤiji je sadrลพaj navodno doprineo padu turske lire.ย
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com