Na danaลกnji dan pre 45 godina, 4. maja 1980. umro je Josip Broz Tito (88), predsednik Socijalistiฤke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i Saveza komunista Jugoslavije (SKJ), vrhovni komandant oruลพanih snaga Jugoslovenske narodne armije (JNA) i jedan od osnivaฤa Pokreta nesvrstanih.
Tito je roฤen u Kumrovcu, mestu na slovenaฤko-hrvatskoj granici, maja 1892. godine, a kao datum njegovog roฤenja obeleลพavan je 25. maj, koji je bio proglaลกen za Dan mladosti i tokom kojeg je u Beograd, na stadion JNA dolazila ลกtafeta koja je prehodno obilazila ฤitavu Jugoslaviju.
Na ฤelu federativne drลพave, saฤinjene od ลกest republika, nalazio se nepunih 35 godina, od osloboฤenja zemlje nakon Drugog svetskog rata 1945. godine, pa sve do smrti.
Izveo je Jugoslaviju iz istoฤnog (sovjetskog) bloka i sproveo reforme, nakon kojih je razruลกena i siromaลกna zemlja postala srednje razvijena, sa modernim obrazovnim i socijalnim sistemom.
Meฤutim, konfiskacija i nacionalizacija gotovo sve privatne imovine, kao i nepostojanje demokratskog sistema, slobodnih medija i slobodnih izbora, proizveli su strogu drลพavnu i partijsku kontrolu kompletnog poratnog ลพivota, a ideoloลกka iskljuฤivost vlasti koลกtala je slobode, pa i ลพivota mnoge koji nisu ลพeleli ili umeli da se prilagode.
Bez obzira na to uลพivao je ogromnu popularnost u narodu, ลกto su niลพi ฤelnici socijalistiฤkog sistema koristili da izgrade kult liฤnosti, sa nadom da ฤe im to biti od koristi za nastavak vladavine i nakon Titove smrti.
Pokret nesvrstanih u ฤijem je osnivanju imao ogromnu ulogu, pojaฤao mu je pozicije na meฤunarodnoj sceni, a Jugoslaviju pribliลพio stanovnicima i trลพiลกtima zemalja iz Afrike i Azije, ลกto je imalo pozitivan i politiฤki i ekonomski efekat.
Kao drลพavnik iz relativno male zemlje sa 20 miliona stanovnika, postao je nesrazmerno znaฤajna figura svetske politike, uticajan, rado viฤan i priman gost u gotovo svim svetskim centrima, od Londona i Vaลกingtona, do Moskve i Nju Delhija.
Samoupravni sistem u privredi, koji je uveden sredinom sedamdesetih godina proลกlog veka, meฤutim, nije izdrลพao test vremena, privreda nije postala dovoljno konkurentna, niti sposobna da zaposli odgovarajuฤi deo stanovniลกtva.
U poslednjim godinama ลพivota, moลพda i bez njegovog presudnog uticaja na donoลกenje odluka, zaduลพenost zemlje je naglo porasla uz jaฤanje socijalnih, a kasnije i nacionalnih tenzija, ลกto ฤe desetak godina kasnije 1990. dovesti do krvavog raspada Jugoslavije i formiranja malih nacionalnih drลพava, slabog uticaja i minijaturne politiฤke snage.
Tito je umro 4. maja 1980. godine, u 15.05 ฤasova, u Kliniฤkom centru u Ljubljani, nakon komplikacija posle amputacije noge i drugih nagomilanih zdravstvenih problema.
Njegovo telo je trasportovano „Plavim vozom“ do Beograda, a uz put je ispraฤeno cveฤem i suzama stotina hiljada graฤana koji su preminulog lidera, izloลพenog na odru u zgradi skupลกtine, obilazili i narednih nekoliko dana.
Sahrani Josipa Broza Tita prisustvovalo je viลกe od 200 istaknutih liฤnosti iz celog sveta, predsednika, premijera, kraljeva, vladara i lidera stranaka iz 107 zemalja. Meฤu njima su bili i Indira Gandi, Margaret Taฤer, Leonid Breลพnjev i mnogi drugi.
Gotovo pola veka nakon smrti Tito je ostao kontroverzna i istorijski izuzetno interesantna liฤnost. Njegov grob, kao i Muzej Jugoslavije u neposrednoj blizini svake godine obilazi hiljade ljudi iz bivลกe Jugoslavije.
Danas, na godiลกnjicu njegove smrti, Muzej Jugoslavije ฤe raditi od 10 do 18 ฤasova, a ulaz ฤe za posetioce biti besplatan.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com