Samit G7 u Kanadi pod senkom širenja rata na Bliskom istoku i Trampovih carina

Lideri nekih od najvećih svetskih ekonomskih sila stižu danas u Kanadu na samit Grupe sedam (G7) najbogatijih liberalnih demokratija pod senkom širenja rata na Bliskom istoku i nerešenog trgovinskog rata američkog predsednika Donalda Trampa kako sa saveznicima tako i sa rivalima.

Izraelski udari na Iran i uzvratni udari Teherana, koji su, kako izgleda, iznenadili mnoge svetske zvaničnike, najnoviji su znak nesigurnijeg sveta, dok američki predsednik Tramp nastoji da povuče SAD iz uloge svetskog policajca, piše agencija AP.

U izjavama u avionu na putu za Kanadu britanski premijer Kir Starmer rekao je da je razgovarao sa Trampom, izraelskim premijerom i drugim svetskim liderima o naporima za deeskalaciju situacije na Bliskom istoku.

Britanija šalje svoje ratne avione i druga vojna pojačanja na Bliski istok.

„Mi jesmo već dugo zabrinuti zbog nuklearnog programa koji Iran ima. Priznajemo izraelsko pravo na samoodbranu, ali vrlo jasno kažem da je potrebna deeskalacija. Postoji ogroman rizik eskalacije za region i šire“, rekao je Starmer i dodao da očekuje da će „intenzivni razgovori“ biti nastavljeni na samitu.

Domaćin samita koji okuplja lidere Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Japana, Velike Britanije i SAD, kanadski premijer Mark Karni odlučio je da odustane od godišnje prakse izdavanja zajedničkog saopštenja na kraju sastanka.

Pošto svetski lideri žele da razgovaraju sa Trampom u nastojanju da ga odgovore od uvođenja carina, postoji rizik da će se samit pretvoriti u niz bilateralnih razgovora, a neće biti prikaz jedinstva.

Sastankom se nadvio oblak i Trampove zapaljive pretnje da će pretvoriti Kanadu u 51. američku državu i da će preuzeti Grenland, autonomnu dansku teritoriju.

Francuski predsednik Emanuel Makron će simbolično na putu za Kanadu i za samit stati u Grenlandu i tamo se sastati sa liderom te arktičke teritorije i danskom premijerkom Mete Fredriksen na danskom nosaču helikoptera.

Makron je jedan od malobrojnih lidera koji je poznavao Trampa tokom njegovog prvog mandata i prvi je evropski lider koji je posetio Belu kuću kada je Tramp preuzeo dužnost u drugom mandatu, a susret u Beloj kući je prošao dobro.

Ali i pored dobrih odnosa dovjice lidera, Makronov pristup Trampu nije doneo veće rezultate i Francuska je zahvaćena planiranim Trampovim carinama za zemlje EU.

Makron nije uspeo da dobije ni bilo kakve američke bezbednosne garancije za Ukrajinu, što je pokušao zajedno sa britanskim premijerom Starmerom. Oni nastoje da stvore koaliciju nacija koje bi rasporedile snage u Ukrajinu posle mogućeg primirja sa Rusijom, uz nadu da će ubediti Trampovu administraciju da pruži podršku.

Očekuje se da će Tramp stići u Kananaskis, u kanadskoj državi Alberti, gde se održava samit, kasno danas. Moguće je da će biti bilateralnih susreta između lidera danas ali program samita počinje u ponedeljak.

Lideri koji nisu deo G7 ali su pozvani na samit uključuju šefove država Indije, Ukrajine, Brazila, Južne Afrike, Južne Koreje, Australije, Meksika i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Jedna od glavnih očekivanih tema će biti kako izbeći američke carine. Na dnevnom redu će biti i rat u Ukrajini. Predsednik Volodimir Zelenski treba da prisustvuje samitu i očekuje se da će se susresti sa Trampom.

(Beta)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com