Koliko je Sveti Nikola poลกtovan u srpskom narodu moglo se zakljuฤiti i po tome ลกto je grad sinoฤ โutihnuoโ. Izreka da polovina ลพitelja prestonice slavi, a oni kojima ovo nije krsna slava odlaze u goste โ taฤna je. Glavna ลกtrafta bila je prazna. Sa nje su se beลพeฤi od hladnoฤe, kada veฤ nema pazara, sklonili i uliฤni zabavljaฤi. Nisu stigli da se umore ni oni koji na Trgu republike prodaju vruฤe napitke. Ko bi pio kuvano vino, ฤaj sa rumom ili toplu ฤokoladu pod otvorenim nebom kad je lepลกe nazdraviti kod sveฤara.
Ni prodavcima cveฤa nije bilo lako da tapkaju u mestu zbog zime, ali su ipak zadovoljno trljali promrzle ruke. Kaลพu, kupovale su se ruลพe na komad, ali i buketi mahom ukraลกeni gerberima. U cveฤarama se biralo saksijsko cveฤe โ krasula, fikus, frajla… Red je da se u goste ne ide praznih ruku. Obiฤaji nalaลพu skromne darove. Kumovi i prijatelji imaju ovaj savet na umu, ali uvek ลพele da domaฤina obraduju i poklonom koji ฤe biti poseban. Uz flaลกu vina, cveฤe i bombonjeru uglavnom se pridoda joลก poneลกto. Pod krovom โSrpskog kutkaโ u Knez Mihailovoj ulici udomili su se tradicionalni suveniri, ruฤno raฤeni predmeti koji simbolizuju naลกu kulturu i obiฤaje, duhovna ลกtiva, istorijske knjige, dela iz arheologije i staroslovenske mitologije… Posebno interesovanje vlada za naslovom Olge Pjanoviฤ โSrbi narod najstarijiโ, istiฤe Nataลกa Radosavljeviฤ, slikar i pesnik, zaposlena u ovoj galerijskoj riznici. Ona upuฤuje i na ekskluzivan eksponat โ viteลกki ลกlem โ ย ukras izloลพbenog prostora. Na policama su i ikone, tkanice, trobojke, oslikano staklo, nakit od koลพe i metala sa starinskim motivima i heklane rukavice.
Daroviti umetnici osmislili su razliฤite unikatne predmete, a maลกta im nije mirovala ni kada je reฤ o ฤestitkama. Iako vlada miลกljenje da u poลกtansko sanduฤe ona retko zaluta, jer sada putuju elektronskom poลกtom, mnogi ne mogu odoleti ovim ukraลกenim ruฤnim radom, uverava Nataลกa. Prema njenoj oceni i za slave i za praznike koji su na pragu ฤestitka je dobar izbor da se obraduje draga osoba, sa nekoliko reฤi ispisanih olovkom ili mastilom.
Pregrลก originalnih radova u ponudi je i u kuฤicama na Trgu otvorenog srca i Trgu bajki. Oni koji nisu stigli prvog dana da ฤestitaju sveฤarima Svetog Nikolu, kako domaฤini kaลพu dobro su doลกli i naredna dva dana. Tako se to praznuje u naลกem narodu. Kako i ne bi kada je najpoลกtovaniji svetac u Srba zaลกtitnik ne samo moreplovca veฤ i trgovaca, dece, siromaha, farmaceuta, pekara, zatvorenika, nevino optuลพenih… Njegovo ime na grฤkom znaฤi pobeda naroda, a proฤuo se po tome ลกto je ubogima delio novac. Roฤen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Likiji oko 270. godine nove ere. Prema izvorima iz tog doba, Nikola je prisustvovao Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine, gde je udario Arija zbog jeresi. Udaljen je, ali se potom, prema predanju, duhovnicima u snu javio glas Isusa i Bogorodice uz reฤi da je prema Nikoli uฤinjena velika nepravda, pa je vraฤen na skup. Umro je 343. godine i sahranjen u Sabornoj crkvi u Miri, gde je bio episkop. Tu je poฤivao duลพe od ลกest vekova, a hriลกฤani su na njegov grob dovodili bolesne. Kada su Turci osvojili Likiju, moลกti su mu 1096. prokrijumฤarene u Bari u Italiji i poloลพene u crkvu Svetog Jovana Preteฤe. Tri godine kasnije, ลพitelji Barija podigli su mu veliki hram, kojem je bogate darove slao i srpski kralj Stefan Deฤanski, ubeฤen da mu je Sveti Nikola povratio vid.
Ameriฤka verzija โ Deda Mraz
Formu Deda Mraza Sveti Nikola dobio je u Americi. Brojni holandski doseljenici na prostoru Njujorka upoznali su nove komลกije sa ovim svetiteljem 1804. godine. U ลพelji da prekinu sa britanskim tradicijama Njujorฤani su Nikolu izabrali za zaลกtitnika grada. Pesma u njegovu slavu โ โPoseta Svetog Nikoleโ ispevana je 1823. S obzirom na njegovu dareลพljivost i ฤinjenicu da se dan njegove smrti obeleลพava uoฤi Nove godine i roฤenja Isusa Hrista, brzo je postao Deda Mraz โ engleski โSanta Klausโ (izvedeno od Sent Nikolas).
(Aleksandra Kurteลก, Politika)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com