Kad Beograd slavi Nikoljdan

Koliko je Sveti Nikola poลกtovan u srpskom narodu moglo se zakljuฤiti i po tome ลกto je grad sinoฤ‡ โ€žutihnuoโ€. Izreka da polovina ลพitelja prestonice slavi, a oni kojima ovo nije krsna slava odlaze u goste โ€“ taฤna je. Glavna ลกtrafta bila je prazna. Sa nje su se beลพeฤ‡i od hladnoฤ‡e, kada veฤ‡ nema pazara, sklonili i uliฤni zabavljaฤi. Nisu stigli da se umore ni oni koji na Trgu republike prodaju vruฤ‡e napitke. Ko bi pio kuvano vino, ฤaj sa rumom ili toplu ฤokoladu pod otvorenim nebom kad je lepลกe nazdraviti kod sveฤara.

Ni prodavcima cveฤ‡a nije bilo lako da tapkaju u mestu zbog zime, ali su ipak zadovoljno trljali promrzle ruke. Kaลพu, kupovale su se ruลพe na komad, ali i buketi mahom ukraลกeni gerberima. U cveฤ‡arama se biralo saksijsko cveฤ‡e โ€“ krasula, fikus, frajla… Red je da se u goste ne ide praznih ruku. Obiฤaji nalaลพu skromne darove. Kumovi i prijatelji imaju ovaj savet na umu, ali uvek ลพele da domaฤ‡ina obraduju i poklonom koji ฤ‡e biti poseban. Uz flaลกu vina, cveฤ‡e i bombonjeru uglavnom se pridoda joลก poneลกto. Pod krovom โ€žSrpskog kutkaโ€ u Knez Mihailovoj ulici udomili su se tradicionalni suveniri, ruฤno raฤ‘eni predmeti koji simbolizuju naลกu kulturu i obiฤaje, duhovna ลกtiva, istorijske knjige, dela iz arheologije i staroslovenske mitologije… Posebno interesovanje vlada za naslovom Olge Pjanoviฤ‡ โ€žSrbi narod najstarijiโ€, istiฤe Nataลกa Radosavljeviฤ‡, slikar i pesnik, zaposlena u ovoj galerijskoj riznici. Ona upuฤ‡uje i na ekskluzivan eksponat โ€“ viteลกki ลกlem โ€“ ย ukras izloลพbenog prostora. Na policama su i ikone, tkanice, trobojke, oslikano staklo, nakit od koลพe i metala sa starinskim motivima i heklane rukavice.

Daroviti umetnici osmislili su razliฤite unikatne predmete, a maลกta im nije mirovala ni kada je reฤ o ฤestitkama. Iako vlada miลกljenje da u poลกtansko sanduฤe ona retko zaluta, jer sada putuju elektronskom poลกtom, mnogi ne mogu odoleti ovim ukraลกenim ruฤnim radom, uverava Nataลกa. Prema njenoj oceni i za slave i za praznike koji su na pragu ฤestitka je dobar izbor da se obraduje draga osoba, sa nekoliko reฤi ispisanih olovkom ili mastilom.

Pregrลก originalnih radova u ponudi je i u kuฤ‡icama na Trgu otvorenog srca i Trgu bajki. Oni koji nisu stigli prvog dana da ฤestitaju sveฤarima Svetog Nikolu, kako domaฤ‡ini kaลพu dobro su doลกli i naredna dva dana. Tako se to praznuje u naลกem narodu. Kako i ne bi kada je najpoลกtovaniji svetac u Srba zaลกtitnik ne samo moreplovca veฤ‡ i trgovaca, dece, siromaha, farmaceuta, pekara, zatvorenika, nevino optuลพenih… Njegovo ime na grฤkom znaฤi pobeda naroda, a proฤuo se po tome ลกto je ubogima delio novac. Roฤ‘en je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Likiji oko 270. godine nove ere. Prema izvorima iz tog doba, Nikola je prisustvovao Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji 325. godine, gde je udario Arija zbog jeresi. Udaljen je, ali se potom, prema predanju, duhovnicima u snu javio glas Isusa i Bogorodice uz reฤi da je prema Nikoli uฤinjena velika nepravda, pa je vraฤ‡en na skup. Umro je 343. godine i sahranjen u Sabornoj crkvi u Miri, gde je bio episkop. Tu je poฤivao duลพe od ลกest vekova, a hriลกฤ‡ani su na njegov grob dovodili bolesne. Kada su Turci osvojili Likiju, moลกti su mu 1096. prokrijumฤarene u Bari u Italiji i poloลพene u crkvu Svetog Jovana Preteฤe. Tri godine kasnije, ลพitelji Barija podigli su mu veliki hram, kojem je bogate darove slao i srpski kralj Stefan Deฤanski, ubeฤ‘en da mu je Sveti Nikola povratio vid.

Ameriฤka verzija โ€“ Deda Mraz

Formu Deda Mraza Sveti Nikola dobio je u Americi. Brojni holandski doseljenici na prostoru Njujorka upoznali su nove komลกije sa ovim svetiteljem 1804. godine. U ลพelji da prekinu sa britanskim tradicijama Njujorฤani su Nikolu izabrali za zaลกtitnika grada. Pesma u njegovu slavu โ€“ โ€žPoseta Svetog Nikoleโ€ ispevana je 1823. S obzirom na njegovu dareลพljivost i ฤinjenicu da se dan njegove smrti obeleลพava uoฤi Nove godine i roฤ‘enja Isusa Hrista, brzo je postao Deda Mraz โ€“ engleski โ€žSanta Klausโ€ (izvedeno od Sent Nikolas).

(Aleksandra Kurteลก, Politika)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com