Na danaĆĄnji dan 9. april
2011. – Slavni AmeriÄki reditelj Sidni Lamet preminuo je u 86. godini u Njujorku. Snimio je viĆĄe od 40 filmova, a Oskara za ĆŸivotno delo dobio je 2005. godine: Dvanaest gnevnih ljudi (12 Angry Men), Pasje popodne (Dog Day Afternoon) i MreĆŸa (Network, 1976), Ubistvo u Orijent ekspresu (Murder on the Orient Express), Serpiko (Serpico), Dugo putovanje u noÄ (Long Dayâs Journey Into Night).
1553 – Umro je francuski knjiĆŸevnik Fransoa Rable (Francois Rabelais), jedna od najistaknutijih liÄnosti francuske renesanse. Njegov satiriÄni roman „Gargantua i Pantagruel“ ubraja se medju najznaÄajnija renesansna dela.
1626 – Umro je engleski drĆŸavnik i pisac Frensis Bekon (Fransis Bacon). U vreme vladavine kralja DĆŸejmsa I Stjuarta bio je lord kancelar od 1618. do 1621. („Unapredjenje nauke“, „Novi organon“, „Nova atlantida“, „Eseji ili saveti etiÄki i politiÄki“).
1683 – Francuski istraĆŸivaÄ Rober Kavalije de la Sal (Robert Cavelier, Salle) proglasio je deo teritorije u Americi francuskim posedom i nazvao je Luizijana u Äast kralja Luja XIV.
1807 – Austrijska vojska savladala je Ticanovu bunu, ustanak sremskih seljaka, koji je poÄeo 3. aprila pod vodjstvom Teodora AvramoviÄa Ticana. U pobuni je uÄestvovalo 15.000 seljaka iz 45 sela. Tican je uhvaÄen i pogubljen krajem 1807. godine.
1821 – U Parizu je rodjen jedan od najveÄih francuskih pesnika 19. veka Ć arl Bodler (Charles Baudelaire). Njegovu, jedinu za ĆŸivota objavljenu zbirku pesama „CveÄe zla“, mnogi knjiĆŸevni kritiÄari smatraju najveÄim lirskim delom 19. veka.
1865 – ZavrĆĄen je ÄetvorogodiĆĄnji gradjanski rat u SAD nakon ĆĄto se general konfederalnih snaga Robert Li (Lee) predao komandantu armije Unije Julisizu Grantu (Ulysses). U ratu je poginulo viĆĄe od 600.000 ljudi.
1906 – Velika Britanija i Francuska su potpisale konvenciju o nezavisnosti Sijama (Tajland).
1926 – Rodjen je Hju (Hugh) Hefner, ameriÄki publicista, izdavaÄ magazina „Plejboj“ koji je pokrenuo u decembru 1953. sa tada nepoznatom Merlin Monro (Marilyn Monroe) nagom na naslovnoj strani.
1928 – U Turskoj, nakon reformi Kemala Ataturka, islam je prestao da bude drĆŸavna religija.
1940 – NemaÄke trupe napale su Dansku i NorveĆĄku u Drugom svetskom ratu.
1948 – Jevrejska milicija napala je arapski grad Deir Jasin na podruÄju danaĆĄnjeg Izraela. Ubijeno je 100 Arapa, a ostali su prisiljeni da napuste grad.
1959 – Umro je ameriÄki arhitekta Frenk Lojd Rajt (Frank Loyd Wright), jedan od tvoraca moderne funkcionalne arhitekture. Prvi je u SAD upotrebio armirani beton. Projektovao je Gugenhajmov muzej u Njujorku i hotel „Imperijal“ u Tokiju.
1969 – Francusko-britanski supersoniÄni putniÄki avion „Konkord“ obavio je prvi let, od Bristola do Ferforda u Engleskoj.
1974 – Indija, Pakistan i BangladeĆĄ potpisali su sporazum o repatrijaciji ratnih zarobljenika.
1977 – KomunistiÄka partija Ć panije legalizovana je nakon 38 godina zabrane delovanja u vreme Frankovog reĆŸima.
1988 – Li Peng je imenovan za premijera Kine.
1990 – Posle 40 godina vladavine komunista, na izborima u Madjarskoj pobedio je Madjarski demokratski forum.
1991 – Gruzija je proglasila nezavisnost od SSSR-a.
1991 – Savet bezbednosti UN doneo je odluku o slanju 1.440 pripadnika mirovnih snaga za nadgledanje iraÄko-kuvajtske granice i povlaÄenja ameriÄkih snaga iz juĆŸnog Iraka.
1992 – Sali BeriĆĄa izabran je za prvog nekomunistiÄkog predsednika Albanije posle Drugog svetskog rata.
1995 – Peruanski predsednik Alberto FudĆŸimori (Fujimori) osvojio je drugi petogodiĆĄnji mandat na prvim mirnim predsedniÄkim izborima u Peruu od 1980. godine.
1998 – U paniÄnoj jurnjavi islamskih hodoÄasnika u Saudijskoj Arabiji poginulo je 119 vernika iz viĆĄe zemalja.
1999 – Pobunjeni vojnici su na aerodromu u Nijameju ubili predsednika Nigera Ibrahima Barea Mainasaru (Mainassara).
2002 – Pod snaĆŸnim pritiskom SAD Izrael se povukao iz dva palestinska grada, a sukobi su nastavljeni u izbegliÄkom kampu u Djenini, u Zapadnoj Obali.
2003 – AmeriÄke snage su uĆĄle u centar Bagdada i preuzele kontrolu nad glavnim gradom Iraka.
2005 – Britanski princ Äarls (Charles) i Kamila Parker Bouls (Camilla Bowles) venÄali su se u Gildholu u Vindzoru. Ovo je prvi put da jedan naslednik britanske krune sklapa civilni brak. Kamila je udajom postala njeno visoÄanstvo vojvotkinja od Kornvola.
2011. – Slavni AmeriÄki reditelj Sidni Lamet preminuo je u 86. godini u Njujorku. Snimio je viĆĄe od 40 filmova, a Oskara za ĆŸivotno delo dobio je 2005. godine: Dvanaest gnevnih ljudi (12 Angry Men), Pasje popodne (Dog Day Afternoon) i MreĆŸa (Network, 1976), Ubistvo u Orijent ekspresu (Murder on the Orient Express), Serpiko (Serpico), Dugo putovanje u noÄ (Long Dayâs Journey Into Night).
2014 – Umrla je poznata knjiĆŸevnica i Älanica Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU) Svetlana Velmar JankoviÄ, dobitnica brojnih nagrada za knjiĆŸevnost (Knjiga za Marka, Lagum, Bezdno, VraÄar).
2017 – U dva odvojena samoubilaÄka bombaĆĄka napada na hriĆĄÄanske crkve u Egiptu poginulo je 45 ljudi, a oko 100 je povredjeno. Egipatdki predsednik El Sisi proglasio je vanredno stanje, a odgovornost za napade preuzela je Islamska drĆŸava.
2021 – Preminuo je britanski princ Filip, suprug kraljice Elizabete Druge.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.