Preti li Srbiji pandemija koja je pre deceniju pokosila 137 ljudi?

Od poฤetka sezone u Srbiji je zbog komplikacija koje mogu da se poveลพu sa gripom umrlo najmanje 15 ljudi, meฤ‘u kojima su, neoฤekivano, i mladi. Epidemija je za sada prijavljena u Pirotu i Uลพicu, u narednih nekoliko nedelja oฤekuje se povecฬanje broja obolelih, a posete bolnicama su zabranjene.

Iako uย Institutu za javno zdravlje โ€žBatutโ€œ istiฤu da je reฤ oย sezonskom gripu iย da nema naznaka da je epidemijskog karaktera, jedan od najglasnijih zagovornika imunizacije epidemiolog dr Predrag Kon zaย Sputnjik kaลพe daย ipak ima razloga zaย zabrinutost.ย Svetska zdravstvena organizacija svrstala je grip meฤ‘u deset najvecฬih ลกtetoฤina zaย zdravlje ljudi, mi tu opasnost neย shvatamo uย dovoljnoj meri, kaลพe on iย dodaje daย se pojavilo nekoliko virusa koji su nam vecฬ poznati: AH1, AH3 iย B.

โ€žOvo je baลก onaj pandemijski grip koji je harao pre deset godina, ovo je rep te iste pandemije. Narod mora daย shvati, moramo daย uฤimo, kada jedna struฤna sluลพba, kao ลกto je epidemiologija, jasno saopลกti tokom pandemije daย se to deลกava jednom uย nekoliko decenija, daย tada nema pregovora oko toga daย li treba iliย ne treba daย se vakciniลกe. Tada se pristupa masovnoj imunizaciji koja je od koristi zaย dugotrajan periodโ€œ, kaลพe Kon.

On podsecฬa da je uย toj pandemiji gripa umrlo 137 ljudi iย da se oย tome najmanje govorilo, jer se javnost bavila aferom oko nabavke vakcina, zaย koju se ispostavilo da je laลพna. Istovremeno, stvoren je jak antivakcioni lobi, aย mnogi se, pored toga ลกto neย razmiลกljaju oย zaลกtiti vakcinom, leฤe sami. ฤŒesto padnemo uย krevet tek posle nekoliko dana, kada smo ozbiljno ugrozili zdravlje iย zarazili druge, to je jasno bilo vidljivo nakon pandemije, kada je ฤetvrtina stanovniลกtva bila zaraลพena virusom, ฤak 2 miliona ljudi, podsecฬa dr Kon.

โ€žTada smo shvatili da je sistem registrovao tek svakog sedmog, to znaฤi daย na jednog koji se javlja kod lekara imate 6,4 ljudi koji se ne javljaju. Dakle, uย proseku to je 6 iliย 7 ljudi koji se necฬe javiti lekaruโ€œ, istiฤe doktor Kon.

On podsecฬa daย pored raznih lekova koje najฤeลกcฬe koristimo daย bismo ublaลพili simptome, postoje iย pravi lekovi zaย grip, koji deluju naย sam virus iย da nas je iskustvo od pre deset godina nauฤilo daย moramo daย imamo antivirusne lekove uย apotekama iย Domovima zdravlja.

โ€žIdeja je bila daย se ti lekovi zanavljaju, daย uvek postoji rezerva, daย ih uย odreฤ‘enim situacijama ima. Ne mogu daย tvrdim daย ih danas nema, ali je sasvim sigurno daย se oย tome baลก mnogo neย vodi raฤuna. Prave, antivirusne lekove jedna zemlja mora uvek daย ima uย rezervi, jer nikad se neย zna daย li cฬe se pojaviti novi virus koji moลพe daย poฤne brzo daย se prenosiโ€œ, kaลพe ovaj lekar Zavoda za javno zdravlje Beograda.

Dodaje daย ako se primeni antivirusni lek vecฬ nakon 24 sata, uย ลพdrelu obolelog nije mogucฬe izolovati virus, ลกto znaฤi daย se viลกe necฬe ลกiriti. Dakle, pored toga ลกto je lakลกe pojedincu, veliki je iย epidemioloลกki znaฤaj posedovanja rezerve takvih lekova.

Ipak kaลพe daย se od straลกnog iskustva 2009. mnogo toga promenilo nabolje, pre svega nadzor laboratorije โ€žTorlakโ€œ, koju iย SZO prepoznaje kao referentnu. U tri bolnice uย Beogradu konstantno se prate svi koji imaju respiratorne probleme. Tako se iย dolazi doย registrovanih smrtnih sluฤajeva, daย toga nema, neย bismo niย znali da je neko umro od gripa ili njegovih posledica, kaลพe dr Kon.

โ€žRetki su sluฤajevi daย se umire baลก od gripa, ลกto se obiฤno deลกava baลก mladim ljudima koji su inaฤe zdravi, aย kao posledica pogorลกanja osnovne bolesti iliย naglog prekida rada srca, ลกto je opet posledica virusne infekcije, retko se registruje kao smrt zbog gripa. Ako bismo govorili oย smrti zbog gripa, doลกli bismo doย mnogo vecฬih brojeva od onih oย kojima sada priฤamo. Ono ลกto je registrovana smrt, to su samo podaci koji su doลกli doย laboratorijske analize, aย u Srbiji se ona radi samo naย Institutu โ€™Torlakโ€˜โ€œ, objaลกnjava sagovornik Sputnjika.

Dodaje da, bezย obzira naย ono ลกto se trenutno deลกava, uย epidemioloลกkom smislu nije niลกta znaฤajno, uvek treba imati naย umu da je grip podmukla bolest. Zato niko neย treba daย zaboravi naย prvi, najvaลพniji savetย โ€” ฤesto pranje ruku tokom epidemije. Pogotovo ako imate neke respiratorne tegobe, ako dodirujete nos maramicom iliย bez nje, jer naย rukama ima virusa, aย on se kontaktno moลพe preneti iย indirektno, upozorava doktor Kon.

โ€žAko odete naย neki skup uย zatvorenom prostoru, naย kome je recimo viลกe od 100 ljudi, rizik daย se susretnete sย nekim ko ima grip je viลกe desetina puta vecฬi, nego kada imate kontrolisane kontakte. To neย znaฤi daย ลพivot treba daย zamre, taman posla, ovo govorim pre svega onima koji su hroniฤni bolesnici, koji zaista mogu daย budu ugroลพeni ako dobiju grip. To posebno vaลพi zaย dijabetiฤare, endokrinioloลกke bolesnike, kardiovaskularne, zaย plucฬneโ€œ, savetuje naลก sagovornik.

Dodaje daย tokom narednih nedelja oni koji su bolesni posebno treba daย vode raฤuna kako se ponaลกaju. Da se neย krecฬu, neย idu naย posao, aย ako vecฬ moraju, neka koriste masku, daย bi zaลกtitili druge.

โ€žMoramo daย shvatimo daย bez vakcine nema ozbiljne zaลกtite od gripa. Sve drugo je daleko manje uspeลกno iย viลกe sluลพi zaย ublaลพavanje tegoba. Jednostavno, time se zavaravamoโ€œ, zakljuฤuje doktor Kon naย kraju razgovora zaย Sputnjik.

Od poฤetka sezone gripa uย Crnoj Gori je umrlo ลกestoro ljudi, uย Hrvatskoj 45, uย Bosni iย Hercegovini 22, uย Rumuniji 54.
Procenjuje se daย godiลกnje uย svetu od posledica gripa umre izmeฤ‘u 290.000 iย 650.000 ljudi, aย najvecฬa stopa obolevanja iย umiranja virusom gripa trenutno se beleลพi uย Velikoj Britaniji, gde je umrla 131 osoba.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com