Božić, dan kada je prema predanju rodjen Isus, u ponedeljak 25. decembra proslaviće Rimokatolička, protestantska i anglikanska crkva, kao i neke pravoslavne crkve koje su prihvatile gregorijanski kalendar.
Zajedno sa Uskrsom i Duhovima, Božić spada u tri najveća hrišćanska praznika.
Jerusalimska patrijaršija, ruska, srpska, makedonska, gruzijska i ukrajinska crkva primenjuju stari, julijanski kalendar, pa će Božić proslaviti 7. januara.
Božićno slavlje traje nekoliko dana – kod rimokatolika, sve do praznika Sveta tri kralja, 6. januara.
Prema Bibliji, Isus Hristos je Sin Božji, kojeg je rodila devica Marija, bezgrešnim začećem putem Svetog duha, u gradu Vitlejemu.
Budući da se u Novom zavetu ne navodi kada se tačno rodio Isus, prvi hrišćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. U prvo vreme postojanja hrišćanske crkve, Božić i Bogojavljenje su proslavljani u isti dan, a praznik je nazivan Epifanija.
Božić je počeo da se slavi u Rimu, prema mnogim izvorima, na dan kada se prethodno slavilo rodjenje paganskog boga sunca, Sola.
U Rimokatoličkoj crkvi u noći izmedju Badnjeg dana (24. decembra) i Božića (25. decembra) služi se sveta misa koja se zove ponoćka. U Beogradu će biti služena u katedrali Uznesenja Blažene device Marije, a predvodiće je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com