Predsednik spoljnopoličkog odbora istraživačke Bau grupe (Bow) koja radi u okviru britanske Konzervativne partije Adrijel Kasonta (Adriel) ocenio je da bi Evropa trebalo da preispita sankcije Rusiji i da rešenje leži u istinskom dijalogu članica EU i Rusije.
„S obzirom na to da mnogi ljudi u Ukrajini zapravo sebe smatraju Rusima, kao i da su se razlozi za sankcije možda promenili, zaista je potrebno revidirati naš stav prema onome što bi se moglo smatrati jednim od najvećih izazova 21. veka”, ocenio je Kasonta u tekstu objavljenom na portalu EurAktiv.
Nakon ruske aneksije Krima u martu 2014. godine, Zapad je uveo više mera protiv Rusije, koje sada pogađaju velike kompanije i deo finansijskog, energetskog i vojnog sektora, Rusija je isključena iz mnogih diplomatskih aktivnosti. Rusija je, kako se podseća, uzvratila pre svega zabranom izvoza prehrambenih proizvoda iz EU u Rusiju. „Bilo bi dobro da potražimo mirno rešenje za ovu krizu uključivanjem država članica EU i Rusije u smisleni i inkluzivni dijalog. To bi moglo da dovede do trajnog rešenja, da obezbedi stabilnu, prosperitetnu i demokratsku budućnost za celokupan narod Ukrajine”; naveo je on.
Stav EU i Zapada generalno gledano je da je Rusija anektirala Krim mimo međunarodnih propisa, kao i da pomaže proruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine, dok u Moskvi negiraju uključenost u zbivanja na istoku Ukrajine, a tvrde i da je pripajanje Krima dobrovoljno, i da su stanovnici to izglasali na referendumu 16. marta 2014.
„Da bi se razumeli razlozi takvog razvoja situacije, dobro je prisetiti se istorije”, navodi Kasonta.
U tekstu se podseća da je Krim bio deo ruskog carstva od 1783. godine i da je 1954. godine u okviru Sovjetskog saveza tadašnji prvi sekretar Komunističke partije Nikita Hruščev ovo poluostrvo simbolično poklonio Ukrajini u znak 300 godina saveza Rusije i Ukrajine. Tako je Krim nakon raspada SSSR 1991. godine pripao Ukrajini.
„Na ovom osnovu može se pouzdano reći da je deo Ukrajine u okviru ruske orbite, i da je tako uvek bilo. A Rusija je često imala direktnu i duboku kulturnu vezu sa stanovništvom juga i istoka Ukrajine, i onima kojima je maternji jezik ukrajinski i onima kojima je to ruski”, navodi se u tekstu.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com