U trendu

Đurić: Vašingtoski sporazum produbio odnose SRB i SAD

VAŠINGTON – Ambasador Srbije u SAD Marko Đurić izjavio je da su sporazumom iz Vašingtona Amerika i Srbija u datom trenutku i datim okolnostima produbile međusobno poverenje i razumevanje.

Đurić je u autorskom tekstu objavljenom na portalu Kosovo online, rekao da je Srbija na današnji dan pre godinu dana dobila politički sporazum, formalno u vidu pisma razmenjenog ne sa Prištinom već sa Vladom SAD, kako bi se očuvala statusna pozicija Beograda, a kojim se obuhvataju i podržavaju neki od važnih srpskih interesa i prioriteta naše politike.

„Prvi put je jasno i nedvosmisleno podržana inicijativa ‘Mini šengen’ od ključnog ekonomskog i političkog ineresa za našu zemlju, i čak je i Priština obavezana da podrži istu. Ta podrška preneta je i na inicijativu ‘Otvoreni Balkan’ – kako je u međuvremenu brendiran Mini Šengen. Korist od ove podrške vidljiva je i biće vidljiva u godinama koje slede“, rekao je Đurić.

On je detaljno opisujući kako je izgledalo potpisivanje sporazuma, pa čak i prostorija u kojoj je potpisan i atmosfera, rekao da je njima podržano i zakonsko pravo SPC na njenu imovinu na KiM kroz primenu sudskih presuda, posebno u slučaju manastira Visoki Dečani.

Iz svojih razloga, rekao je Đurić, predstavnici međunarode zajednice počeli su još intenzivnije da insistiraju na položaju Dečana, a dogovorena je izrada studije o upotrebi Gazivoda, iako je za Prištinu to do tada bila potpuno zatvorena tema.

„Srbija nije prihvatila da se u našoj verziji dokumenta nametnu i nađu odredbe o priznanju Kosova od strane Izraela, iako je to bilo nametano. Nakon 19 povlačenja priznanja koje je naša vlada izborila, ovo je bilo jedno bolno priznanje čije sprečavanje je uz sve uložene napore prema Jerusalimu u tom trenutku bilo izvan srpskog domašaja, ali koje sa sporazumom iz Vašingtona uprkos buke i deznofrmacija, nije imalo suštinske veze“, rekao je Đurić.

Prema njegovim rečima, dragocenim se pokazao segment koji se odnosi na moratorijum na članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama.

„Punih godinu dana, u najsloženijim okolnostima na međunarodnoj sceni, Srbija nije bila prinuđena da troši svoje resurse na borbu sa moćnim silama podržanim nastojanjima Prištine da postane deo sistema UN, Interpola, Uneska, ili da lobira za nova priznanja“, rekao je Đurić.

Naglasio je da ukoliko Priština nakon isteka predviđene godine moratorijuma nastavi sa kampanjom, da će u svakom slučaju još vidljivije biti kolika je od moratorijuma bila korist.

On je podsetio da su protivnici predsednika Aleksandra Vučića, lišeni bilo kakve lične odgovornosti, tvrdili da će sporazumi iz Vašingtona srušiti srpske odnose sa drugim velikim silama zbog odredbi o diverzifikaciji snabdevanja energentima i korišćenju određenih tehnologija, u čemu ih je demantovalo vreme.

„Pojedine odredbe sporazuma, poput onih koje se odnose na ulaganja u infrastrukturu, Srbija u svom interesu prilježno sprovodi i sama. Autoputevi se grade na svakom koraku. DFC je otvorio regionalnu kancelariju u Beogradu što je bio snažan i sjajan signal stranim ulagačima i samo po sebi korisno. Puni potencijal prisustva ove institucije međutim tek treba da bude iskorišćen, što sada zavisi od nje same“, rekao je Đurić.

Ističe da su pažljivo pregovarane odredbe Vašingtonskog sporazuma ostavile Srbiji dovoljno dobrog manevarskog i prostora i dragocenog vremena za disanje, što je mudro iskorišćeno za rad na daljem ekonomskom, politikom, vojnom jačanju, regionalnom povezivanju i popravljanju ukupnih prilika u zemlji.

On dodaje da delovi vašingtonskog, kao i briselskog sporazuma koji su „nečinjenjem i činjenjem Prištine pogaženi“, nastavljaju da narušavaju poverenje naše strane, ali i rastućeg i sve glasnijeg dela međunarodne zajednice, uključujući i mnoge uticajne države „priznavače“ tzv. nezavisnosti KiM u želju Prištine da normalizuje odnose sa Beogradom.

Đurić je ocenio i da bi trajna vrednost sporazuma – ekonomija, uz uslov očuvanja političke stabilnosti u Beogradu i rast srpske ekonomije mogle da se pokažu ključnim u godinama koje dolaze za oporavak i stabilizaciju čitavog regiona.

„Istovremeno, dogovori iz Vašingtona udahnuli su život ključnoj ideji da se pretpostavke za rešavanje nesporazuma u našem regionu mogu stvarati jačanjem ekonomske saradnje. Ekonomija je ključ svega i to je isterano na svetlost dana“, zaključio je Đuruć.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.