Hronologija dešavanja u Avganistanu od 2001. godine
Talibani, koje je krajem 2001. godine isterala sa vlasti medjunarodna koalicija predvodjena SAD, ponovo su preuzeli vlast u Avganistanu posle brze ofanzive.
– 7. oktobar 2001. godine – Ni mesec dana od teroristiÄkih napada na SAD 11. septembra, u kojima je poginulo oko 3.000 ljudi, tadaÅ¡nji ameriÄki predsednik DÅŸordÅŸ BuÅ¡ Mladji (George Bush) pokreÄe veliku vojnu ofanzivu u Avganistanu, poÅ¡to je talibanski reÅŸim odbio da izruÄi Å¡efa Al Kaide Osamu bin Ladena.
FundamentalistiÄki talibanski reÅŸim, na Äelu Avganistana od 1996. godine, Å¡titio je Bin Ladena i njegovu organizaciju, odgovornu za napade u SAD.
– 6. decembar 2001. godine – Talibani su kapitulirali. Uspostavlja se privremena vlada koju vodi Hamid Karzai i u Avganistan dolaze medjunarodne snage NATO-a.
Karzai Äe u oktobru 2004. godine pobediti na prvim predsedniÄkim izborima s direktnim pravom gradjana na glasanje.
Kada su ameriÄke snage izvele invaziju na Irak 2003. godine, ameriÄka paÅŸnja prema Avganistanu se smanjuje.
Talibani i druge islamistiÄke grupe ponovo se okupljaju u svojim juÅŸnim i istoÄnim uporiÅ¡tima u Avganistanu, odakle mogu lako docÌi do svojih baza u pakistanskim plemenskim oblastima. Talibani tada poÄinju pobunu.
BuÅ¡ 2008. godine odluÄuje da poÅ¡alje pojaÄanje u Avganistan.
Krajem 2009. godine, Barak Obama (Barack), izabran za predsednika SAD posle završetka sukoba u Iraku i Avganistanu, najavljuje dodatno slanje 30.000 vojnika.
Sredinom 2011. godine u Avganistanu je prisutno viÅ¡e od 150.000 stranih vojnika, ukljuÄujucÌi 100.000 Amerikanaca.
Osama bin Laden ubijen je 2. maja 2011. godine tokom operacije ameriÄkih specijalnih snaga u Pakistanu.
Obama je 22. juna 2011. najavio poÄetak vojnog povlaÄenja, sa odlaskom 33.000 vojnika do leta 2012. godine. Prvi kontingent napustio je Avganistan u julu 2011.
U junu 2014. na predsedniÄkim izborima u Avganistanu pobedjuje AÅ¡raf Gani.
Krajem decembra te godine, NATO je najavio da je okonÄao borbenu misiju. U Avganistanu ostaje 12.500 stranih vojnika, ukljuÄujucÌi 9.800 Amerikanaca, koji cÌe obuÄavati avganistanske vojnike i pomoÄi im u borbi protiv terorizma.
U medjuvremenu se Å¡iri pobuna talibana, a 2015. godine postaje aktivna teroristiÄka grupa Islamska drÅŸava.
AmeriÄki predsednik Donald Tramp (Trump) u avgustu 2017. godine odustaje od povlaÄenja ameriÄkih vojnika iz Avganistana veÄ Å¡alje dodatni broj vojnika. Uprkos rasporedjivanju novih ameriÄkih vojnika, sredinom novembra se pojaÄavaju napadi pobunjenika.
AÅ¡raf Gani je 18. februara 2020. godine proglaÅ¡en pobednikom na predsedniÄkim izborima sa 50,64 odsto glasova, dok su izbori protekli pod sumnjom manipulacija i uz veliku uzdrÅŸanost biraÄa.
Ganijev glavni rival Abdulah Abdulah takodje proglaÅ¡ava svoju pobedu. U maju te godine, njih dvojica potpisuju sporazum o podeli vlasti – Gani ostaje na mestu predsednika, Abdulah preuzima vodjstvo u mirovnim pregovorima s talibanima.
SAD su 29. februara 2020. u Dohi potpisale istorijski sporazum sa talibanima kojim se predvidja povlaÄenje svih stranih vojnika do 1. maja 2021. godine, u zamenu za bezbednosne garancije i poÄetak direktnih pregovora izmedju pobunjenika i vlasti u Kabul.
Ti pregovori poÄinju u septembru ali se nasilje zahuktava u Avganistanu.
SAD i NATO 1. maja 2021. godine najavljuju poÄetak povlaÄenja 9.500 vojnika Alijanse, ukljuÄujucÌi 2.500 ameriÄkih vojnika.
Tada izbijaju şestoke borbe talibana i vladinih snaga u regionu Helmand na jugu. Sredinom maja Amerikanci su se povukli iz vazdušne baze Kandahar.
AmeriÄke i NATO trupe vratile su 2. jula avganistanskoj vojsci vazduÅ¡nu bazu Bagram, centar koalicionih operacija koji se nalazi 50 kilometara severno od Kabula.
AmeriÄki predsednik DÅŸozef Bajden (Joseph Biden) izjavio je 8. jula da Äe povlaÄenje snaga SAD biti „zavrÅ¡eno 31. avgusta“.
Talibani su 6. avgusta osvojili ZarandÅŸ, glavni grad provincije na jugozapadu Avganistana. Dva dana kasnije osvojili su veliki grad Kunduz.
Vašington i London 12. avgusta saopštavaju da šalju nekoliko hiljada vojnika u Kabul radi evakuacije diplomata i drşavljana.
SledecÌeg dana, talibani zauzimaju glavni grad provincije Logar, samo 50 kilometara juÅŸno od Kabula, nakon Å¡to su zauzeli LaÅ¡kar Gah, glavni grad Helmanda, i Kandahar, drugi grad po veliÄini u zemlji.
Talibani 14. avgusta zauzimaju Mazar-i-Šarif, poslednji veliki grad na severu koji još kontroliše vlada.
Dan kasnije, talibani ulaze u glavni grad Kabul i bez borbe zauzimaju predsedniÄku palatu poÅ¡to je predsednik Gani napustio zemlju.
Pad Kabula stvorio je paniku, pošto je nekoliko hiljada stanovnika pokušalo da pobegne. Mnogi se otišli na aerodom, gde zapadne zemlje organizuju evakuaciju svojih drşavljana.
AmeriÄka zastava je 16. avgusta ujutro povuÄena sa ambasade SAD u Kabulu. Aerodrom obezbedjuje ameriÄka vojska. VaÅ¡ington i njegovi saveznici pozivaju talibane da puste gradjane koji ÅŸele da odu.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.