Vlade i institucije Evropske unije slabo uspevaju da utiču na opasne geopolitičke sukobe u svom okruženju, budući da su Vašington i Teheran ti koji vode igru oko rata i mira u Iraku i regionu, dok presudan upliv na eksplozivnu situaciju u Libiji imaju sve više Turska i Rusija.
To je ocena nekih medija i analitičara u EU, iako evropske diplomate u Briselu, uoči sutrašnjeg vanrednog zasedanja šefova diplomatija Unije, tvrde da su Evropljani snažnom tihom diplomatijom itekako uticali na to da ne dodje do pravih ratnih požara u Iraku i Libiji.
Francuski list „Mond“ sažima mnoge ocene analitičara zaključkom da sada „najmilija osveta koju Iran može zamisliti posle ubistva generala Kasema Solejmanija jeste da dovrši svoj naum da istera američke trupe iz Iraka“…što je zatražio i parlament u Bagdadu.
„Samo pre par meseci je bilo nezamislivo da bi SAD mogle biti prisiljene da napuste Irak i prepuste ga Iranu…jer Vašington nikako nije spreman da, pored razbijanja ekstremista tzv Islamske države, dopusti širenje iranskog uticaja u regionu, a u ratu u Iraku je poginulo 4 hiljade američkih vojnika i taj je rat SAD koštao hiljadu milijardi dolara od 2003“ i američke agresije na režim Sadama Huseina.
Da je geopolitika i dalje ključni razlog cele zamršene i eksplozivne situacije u regionu govore i upozorenja da je jedan od ciljeva SAD i saveznika, posebno Saudijske Arabije, da se spreči izgradnja gasovoda koji bi iz Irana, preko Iraka i Sirije dopremao ovaj energent Evropi.
Poput nekih drugih analitičara, briselski portal „Politiko“ smatra da je sukob u i oko Iraka „bilateralna stvar Teherana i Vašingtona“, ali zaključuje da je „u svemu dobro to da rat širih razmera nije u interesu ni iranskih mula na vlasti(jer bi rat izgubili), niti (predsednika SAD Donalda) Trampa jer bi za njega (američke) žrtve bile veoma loše vesti u kampanji za predsedničke izbore“.
Analitičari i mediji skoro bez izuzetka podvlače i Trampovu poruku da Teheran mora obustaviti ono što Vašington vidi kao suberzivne poteze protiv interesa Amerike i njenih saveznika, prvenstveno Saudijske Arabije, u regionu, a naročito da Vašington neće dopustiti da Iran ikada dobije nuklearno oružje.
To posebno godi ušima Izraelaca koji iransko nuklearno oružje vide kao pretnju svom opstanku.
Čelnici vlada i Evropske komisije su se snažno angažovali da ubede i Teheran i Vašington da širenje ratnog sukoba ne samo da ide na ruku ekstremistima i teroristima Islamske države, već Evropljani jako strahuju da bi ratni požar na Srednjem istoku izazvao i ekonomske i političke razdore i na samom evropskom kontinentu…što je bila i pouka rata u Siriji, geografski tako bliskog područja Evropi.
Analitičari londonskog „Ekonomist intelidžensi junita(EIU)“ ne strahuju previše da bi cela situacija oko Iraka i Libije mogla izazvati veći skok cena nafte, a i gasa, mada smatraju da bi cena „Brent barela“ nafte mogla skočiti na 90 dolara.
EU smatra da, iako nije otklonjena opasnog šireg sukoba u Iraku, „najverovatniji scenario je da će direktan sudar biti izbegnut…sposobnost Irana da vodi opšti rat je vrlo sužena, ali su pogrešne procene moguće na obe strane“.
„Ovakav razvoj stavlja tačku na nade da se može održati nuklearni sporazum s Iranom…što otvara šire mogućnosti delovanja zemalja poput Kine i Rusije da odigraju veću ulogu u svetskoj geopolitici“, zaključak je londonskog analitičkog centra.
Da će svetska diplomatija i geopolitika doživeti ozbiljne promene i preokrete svedoči i činjenica da je Tramp zatražio od NATO da se više angažuje na Bliskom istoku, a zatražio je i od Evropske unije, Kine i Rusije da zaklope stranicu nuklearnog sporazuma sa Iranom, što upravo nikako ne žele Evropljani, a ni Moskva i Peking.
Predsednik američkom Stejt dipartmentu bliskog Saveta za medjunarodne odnose Ričard Has je uveren da će „sad prvenstvo dobiti polako osmišljavane odluke na obe strane(u Vašingtonu i Teheranu) i stvoriti će se prostori i vreme za preispitivanje, slanje poruka i neposredne/posredne komunikacije”.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com