U trendu

Otvorena birališta u Iranu, konzervativci favoriti

TEHERAN – U Iranu su jutros u sedam sati otvorena birališta za parlamentarne izbore, na kojima se izlaznost smatra ključnom merom podrške iranskom rukovodstvu u vreme kada se ekonomija suočava sa pritiskom sankcija koje su dovele do diplomatske izolacije zemlje.

Prema navodima državne televizije, birališta će biti otvorena 10 sati, a pravo da glasa za poslanike u parlamentu, koji broji 290 članova, ima oko 58 miliona Iranaca.

Više od 7.000 potencijalnih kandidata je diskfalifikovano, od kojih većinu čine reformisti i zastupnici umerene politike, što je povećalo mogućnost da izlaznost bude niža nego što je to uobičajeno, prenosi AP.

Rojters ocenjuje da se, pošto je diskvalifikovano više hiljada kandidata u korist tvrdokornih političara, lojalnih vrhovnom lideru ajatolahu Aliju Hamneiju, ne ocekuje da će glasanje uticati na loše odnose Irana i SAD.

Iransko rukovodstvo i državni mediji pozvali su birače da izađu na izbore, pri čemu su neki od njih to nazvali „verskom dužnošću“ glasača.

Iranski vrhovni lider ajatolah Ali Hamnei glasao je u džamiji u blizini negove kancelarije u Teheranu, ubrzo nakon otvaranja birališta i pozvao Irance da izađu na glasanje.

„Svako kome je stalo do nacionalnih interesa Irana bi trebalo da učestvuje u izborima“, rekao je on.

Hamnei je ranije ove nedelje rekao da će visoka izlaznost birača osujetiti „zavere i planove“ Amerikanaca i pristalica Izraela protiv Irana.

„Neprijatelji žele da vide kakvi su rezultati maksimalnog pritiska SAD“, rekao je on govoreći o sankcijama SAD i pritisku Vašingtona, koji su uticali na mogućnost Irana da prodaje naftu u inostrastvu, i gurnuli ekonomiju te zemlje u recesiju.

SAD su uvele sankcije članovima Saveta straže ustava i Odbora za nadzor izbora zbog toga što je nekim kandidatima zabranjeno učešće na izborima.

Savet straže je, kako bi osigurao dominaciju tvrdokornih političara, diskvalifikovao 6.850 umerenih političara i vodećih konzervativaca čime je glasačima ostavio mogućnost da mahom biraju između tvrdokornih i umerenih konzervativaca, lojalnih Hamneju.

Uz sve veću izolaciju s kojom se Iran suočava na svetskoj pozornici i nezadovoljstvo u zemlji zbog ekonomskih poteškoća, analitičari izbore vide kao referendum o načinu na koji se lideri bave političkom i ekonomskom krizom u zemlji.

Za Hamneija, velika izlaznost predstavlja bi znak Vašingtonu da se Iran nije pokoren sankcijama i ubistvom generala Kasima Sulejmanija, ubijenog u američkom vazdušnom napadu u Iraku.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.