Kriza u odnosima Turske i SAD necฬe biti kratkotrajna, jer turski predsednik Redลพep Tajip Erdogan i vlasti u Ankari predstavljaju tvrd orah i sigurno necฬe lako uzmacฬi pred politiฤkim i ekonomskim pritiscima. A ne bi bilo nesagledivo videti i njeno formalno napuลกtanje NATO-a.
Bilo je dovoljno daย SAD udvostruฤi carine naย uvoz ฤelika iย aluminijuma izย Turske kaลพnjavajucฬi je ลกto nije oslobodila pastora Endrjua Bransona iย da turska lira momentalno uย odnosu naย dolar oslabi 19 odsto. Nije niย Erdogan ostao duลพan, najavivลกi da cฬe naย takvuย politiฤku zaveru Amerikeย odgovoriti traลพenjem novih trลพiลกta iย saveznika.
Da li cฬe drastiฤni pad turske lire posle novih pritisaka Vaลกingtona naย Ankaru zaista biti โvesnik pretecฬeg slomaโ sa mogucฬim pucanjem kreditnog mehura, kako to dramatiฤno ocenjuju stanje uย Turskoj nemaฤki ekonomisti, ili je reฤ oย politiฤkom preuveliฤavanju sย ciljem daย se dojuฤeraลกnji bliski saveznik Zapada vrati pod njegove skute, pa makar iย primenom ekonomske sile.
Nije novost daย vrednost turske nacionalne valuta vecฬ duลพe vreme pada. Od poฤetka godine je oslabila 30 odsto uย odnosu naย evro. Uz inflaciju koja se primiฤe cifri od 15 odsto, ali iย populistiฤku politiku Erdogana, koja je kamate drลพala nerealno nisko ลกto je dovelo doย prezaduลพenosti firmi iย pojedinaca, koji sa novim kursom lire imaju problem uย servisiranju dugova, โDojฤe veleโ prenosi ocene daย turska privreda ide strelovito nadole.
A od monetarne slabosti brzo bi mogla daย nastane bankarska kriza koja bi pogodila ลกpanske, francuske, italijanske iย nemaฤke banke. Slomom bi, konstatuju, bilo pogoฤeno 6.500 nemaฤkih firmi koje rade uย Turskoj.
Zbog toga, ali iย ลกto je previลกe vaลพan strateลกki poloลพaj te ฤlanice NATO-a iย previลกe znaฤajan dogovor sa njom oย migrantima, EU neย moลพe sebi daย priuลกti daย digne ruke od Turske.
โKada pogledamo ฤitavu situaciju nekako se ฤini daย Amerika gura Tursku uย zagrljaj Ruske Federacije iย Narodne Republike Kine, iako to nije samo poย sebi neka ลพelja Ankare. Svako dalje pribliลพavanje Rusiji iย Kini cฬe biti iznuฤen potez naย koji cฬe Ankara biti primorana oลกtrom, neko bi rekao uย ekonomskom smislu iย nasilniฤkom politikom SADโ, kaลพe zaย Sputnjik struฤnjak zaย Bliski istok Nemanja Starovicฬ.
On, uz to, ukazuje iย na pomeลกane poruke Vaลกingtona. Dok Bela kucฬa iย Donald Tramp daju sve oลกtrije izjave, drลพavni sekretar Majk Pompeo pre samo nekoliko dana kazao je da je Turska kljuฤni saveznik SAD naย Bliskom istoku iย da cฬe to ostati iย u buducฬnosti.
Prema miลกljenju sagovornika Sputnjika, poznata biznis taktika daย suoฤeni sa problemom podiลพete uloge iย dovodite situaciju doย ivice pucanja, aย onda pokuลกavate daย napravite neki dil nastupajucฬi sa jaฤe pozicije, uย sluฤaju Turske, kao iย Irana, neย moลพe daย ima iste posledice kao uย Severnoj Koreji.
U Turskoj, smatra Starovicฬ, postoji iย politiฤki iย ekonomski kapital, ali iย ekonomske rezerve koje cฬe se koristiti uย narednom periodu daย bi se ovaj pritisak naย neki naฤin izdrลพao.
On je ukazao daย su ekonomske sankcije SAD dovele doย unutraลกnje politiฤke kohezije uย Turskoj, jer je posle njih usledila zajedniฤka izjava ฤetiri parlamentarne stranke, iย vlasti iย opozicije, koji su dale bezrezervnu podrลกku Erdoganu iย vlastima uย sprovoฤenju reciproฤnih mera prema Vaลกingtonu.
Starovicฬ neย spori daย novi udar naย tursku liru stavlja veliki pritisak naย poslovnu zajednicu uย Turskoj.
โTurska ima relativno nizak nivo javnog duga koji neย prelazi trecฬinu BDP-a, ali privatne kompanije su prezaduลพene. Njihova zaduลพenost naย meฤunarodnim finansijskim trลพiลกtima je preko 300 milijardi dolara iย sa ovim padom vrednosti lire one dolaze uย problem servisiranja svojih dugova, tako daย dugoroฤno gledano ova kriza uย odnosima necฬe biti kratkotrajna, imajucฬi uย vidu ฤinjenicu daย Erdogan iย vlasti uย Ankari predstavljaju tvrd orah iย da sigurno necฬe lako uzmacฬi pred ovim politiฤkim iย ekonomskim pritiscimaโ, tvrdi sagovornik Sputnjika.
Predsednik Komiteta Drลพavne dume Rusije zaย obrazovanje iย nauku Vjaฤeslav Nikonov takoฤe smatra daย su se Amerikanci ovoga puta preraฤunali, jer Erdogan iย tursko druลกtvo, ukljuฤujucฬi iย opozicione partije, โne padajuโย naย ucene iย pritiske.
โDruลกtvo, Parlament, ukljuฤujucฬi iย opoziciju uย ovom sluฤaju, podrลพavaju Erdogana iย smatraju da je neophodno odupreti se ameriฤkom pritisku. U ovoj situaciji cฬe Rusija svakako stati naย stranu Turske iย Ankara moลพe daย se osloni naย rusku podrลกkuโ, kaลพe on zaย Sputnjik.
Starovicฬ je pak sumnjiฤav da cฬe apeli Erdogana naย graฤane daย svu svoju deviznu uลกteฤevinu iย zlato pretvore uย lire uroditi plodom, pogotovo ลกto pad turske valute traje vecฬ mesecima.
โPretpostavlja se da cฬe Turska pokuลกati daย naฤe neke druge eksterne izvore finansiranja koji nisu podloลพni direktnom uticaju politiฤkog Zapadaโ, kaลพe Starovicฬ, ali iย dodaje:
โMislim daย u ovoj situaciji sada neย bi bilo nesagledivo videti i njeno formalno napuลกtanje Severnoatlantske alijanse.โ
Za razliku od njega, nauฤni saradnik Institut aktuelne ekonomije Nikita Isajev smatram da cฬe Turska iย dalje ostati uย zoni politiฤkog uticaja SAD, kao iย onih saveza ฤija je ฤlanica, poput NATO-a iย ostalih institucija ฤiji su pokrovitelj SAD. U svakom sluฤaju, Erdogan cฬe se odrลพati uย ovom sistemu iย uspecฬe zaย sebe daย obezbedi joลก bolje pozicije naย Bliskom istoku, istiฤe on zaย Sputnjik.
On veruje da je pad lire deo vecฬe igre, sve uย kontekstu situacije naย Bliskom istoku, konkretno Sirije iย Iraka, gde Turska pokuลกava daย se izbori zaย svoje mesto iย ojaฤa poziciju, jer ima vecฬu โspecifiฤnu teลพinuโย od Saudijske Arabije iย saveznika SAD uย tom regionu.
Isajev, meฤutim, ukazuje daย se situacija sada tako razvija daย Turska osecฬa daย bi Evropa mogla daย se zauzme zaย Ankaru uย opลกtoj konfrontaciji sa SAD, ali iย napominje daย se Turska uย poslednje vreme trudi daย odrลพava dobre odnose sa Rusijom iย zato se nada njenoj podrลกci.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com