BEOGRAD – Srbija ulaลพe orgomne napore da poboljลกa energetsku efikasnost i to na obnovljivim izborima energije, poruฤio je danas predsednik Aleksandar Vuฤiฤ i dodao da je to ambiciozan zadatak, kojem se mora teลพiti, uprkos pandemiji.
Vuฤiฤ je istakao da ฤe Srbija do 2050. godine biti niskougljeniฤno druลกtvo sa konkurentnom i resursno efikasnom ekonomijom, koja ฤe graฤanima pruลพiti nova, zelena radna mesta i kvalitetan ลพivot u klimatski otpornom druลกtvu.
U obraฤanju na Meฤunarodnoj konferenciji povodom pete godiลกnjice Pariskog sporazuma „Climate ambition summit 2020“, Vuฤiฤ je naglasio da je Srbija razvila svoju dugoroฤnu Strategiju niskougljeniฤnog razvoja sa Akcionim planom, koji je usmeren na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene baลกte do 2030. i 2050. godine.
„Spremni smo da poveฤamo naลกu ambiciju viลกe od tri puta, do 2030. godine, u skladu sa naลกim revidiranim Nacionalno utvrฤenim doprinosom smanjenju emisija gasova sa efektom staklene baลกte (NDC)“, rekao je Vuฤiฤ.
U brojkama to znaฤi smanjenje emisije gasova sa efektom staklene baลกte za 13,2 odsto u odnosu na 2010. godinu i 33,3 odsto u poreฤenju sa 1990, istakao je Vuฤiฤ i dodao da ฤe to biti objavljeno putem NDC pre konferencije o klimatskim promenama (COP 26).
„Uslovno, uz dodatnu podrลกku, svoju ambiciju moลพemo poveฤati za viลกe od pet puta“, ukazao je predsednik Srbije.
Da bi taj cilj postigla, istiฤe, Srbija konstantno ulaลพe napore da poboljลกa energetsku efikasnost i koristi veฤi udeo obnovljivih izvora energije u proizvodnji elektriฤne energije, industriji, grejanju domaฤinstava i transportu.
Dinamika ostvarenja ovih ciljeva, naglasio je Vuฤiฤ, definisana je Nacrtom strategije niskougljeniฤnog razvoja sa Akcionim planom i buduฤim Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom koji bi trebalo uskoro da bude usvojen.
„Pred nama je ogroman zadatak i moramo visoko ciljati, uprkos izazovima pandemije. Sprovoฤenjem Zakona o klimatskim promenama obezbediฤemo energetsku sigurnost i efikasnost resursa, poveฤati konkurentnost i ekonomski zeleni rast, istovremeno smanjujuฤi ranjivost na klimatske promene i osiguravajuฤi socijalni razvoj i zaลกtitu ลพivotne sredine“, podvukao je Vuฤiฤ.
Sve te mere ฤe, prema njegovim reฤima, poboljลกati kvalitet vazduha, ลกto ฤe imati joลก veฤi pozitivni uticaj na zdravlje ljudi.
Vuฤiฤ je ukazao i da su dugoroฤni troลกkovi nepreduzimanja bilo kakvih mera na polju klimatskih promena veฤi za 53 milijarde evra od troลกkova implementacije Strategije.
Takoฤe, napomenuo je i da gubici i ลกtete usled klimatskih promena premaลกuju pet milijardi evra u odnosu na 2000. godinu, dodajuฤi da se predviฤa โintenziviranje klimatskih ekstremaโ.
Zbog toga je adaptacija ukljuฤena u domaฤi NDC i Srbija radi na svom Nacionalnom planu adaptacije, dodao je Vuฤiฤ.
Domaฤini onlajn Samita o klimi su Ujedinjene nacije, Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska, u partnerstvu sa ฤileom i Italijom, a skup predsatvlja korak ka KOP26, ฤiji ฤe domaฤin biti Velika Britanija, narednog novembra u Glazgovu.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com