Svetskoj trgovinskoj organizaciji bicฬe potrebno puno vremena i argumenata da presudi u tursko-ameriฤkom sporu koji se zahuktava.
Na dodatne ameriฤke carine naย turski ฤelik iย aluminijum, Ankara je odgovorila pokretanjem postupka pred Svetskom trgovinskom organizacijom (STO) iย zatraลพila konsultacije uย STO sa SAD. Procene su daย bi uย tom ameriฤko-turskom sporu, ukoliko obe strane zaย dva meseca neย naฤu reลกenje, sluฤajem mogao daย se pozabavi resorni komitet STO zaย reลกavanje trgovinskih sporova.
ล ta to konkretno znaฤi, ลกta moลพe Turska daย oฤekuje, aย ลกta eventualno STO daย preduzme?
Na to pitanje, sagovornik Sputnjika, profesor Meฤunarodnih finansija naย Ekonomskom fakultetu uย Beogradu Radovan Kovaฤevicฬ odgovara da je Turska posegla zaย legitimnim postupkom jedne ฤlanice STO.
Kako napominje, svaka zemlja ima pravo daย pokrene taj postupak ukoliko oceni iย ima ekonomske dokaze da je prekrลกen sporazum STO. On, meฤutim, dodaje da je druga stvar kako cฬe tecฬi sami pregovori uย okviru STO, jer se otvara panel naย kojem treba daย se iznesu razlozi zbog kojih je doลกlo doย uvoฤenja vecฬih carina, ลกto treba daย objasni ameriฤka strana.
โTo je jedan dugoroฤan proces. Ali bio je presedan kada su Amerikanci izgubili sluฤaj uย okviru STO sa Evropljanima, aย u vezi sa mesom. Meฤutim, sย obzirom naย konstelaciju meฤunarodnih odnosa, procene su sada nezahvalne. Specifiฤnost je ลกto je ambijent opterecฬen otvorenim problemima uย trgovini naย nekoliko relacija, SAD-Kina, SAD-Evropa, SAD iย proizvoฤaฤi nafte, tako daย to moลพe daย bude jedan proces koji podrazumeva dugo vremenaโ, objasnio je Kovaฤevicฬ.
Da bi se situacija analizirala neophodan je, kako kaลพe, proces dokazivanja koji cฬe zahtevati dosta argumenata iย na jednoj iย na drugoj strani.
Na pitanje kakav je mogucฬi ishod iย kakve su praktiฤne posledice poย aktere ove situacije, profesor Ekonomskog fakulteta podsecฬa daย STO, praktiฤno, predstavljaju multilateralni sporazum koji su potpisale mnoge zemlje, izmeฤu ostalih iย SAD iย Turska. A to znaฤi daย ako su ga potpisale onda treba iย da se pridrลพavaju pravila tog sporazuma, napominje Kovaฤevicฬ, podsecฬajucฬi daย su predviฤene iย kazne ukoliko jedna strana dokaลพe da ju je druga strana oลกtetila.
Dakle, tu odreฤena pravila postoje, aย koliko cฬe se ona poลกtovati, to je otvoreno pitanje, kaลพe naลก sagovornik.
A trgovinski sukob SAD iย Turske vecฬ uzima danak. Taman ลกto se turska lira tri dana oporavljala posle pada zbog prvih sankcija Vaลกingtona uvedenih zbog hapลกenja ameriฤkog sveลกtenika Endrua Bransona, posle dodatnih carina ona je pala blizu ฤetiri odsto.
Sve se to odrazilo naย kreditni rejting Turske koji je agencija Mudis snizila uย status โsmecฬaโย iย to sa negativnom prognozom zaย buducฬnost. A to praktiฤno znaฤi skuplje zaduลพivanje, jer investitori traลพe vecฬe kamate kako bi uลกli uย riziฤnu pozajmicu.
โNije zgodno niย za jednu zemlju kada doฤe uย sukob sa trgovinskim partnerima koji su jako znaฤajni za njen platni bilans, zaย investiranje. U sluฤaju Turske, Amerika je veoma znaฤajan partner, tako daย se posledice osecฬaju, pre svega, naย deviznom trลพiลกtu. I to je razlog zbog ฤega je doลกlo doย pritiska naย liru. Konaฤno, investitori su se delimiฤno povukli iย neki su odustali od svojih obecฬanja, tako daย se pojavio nesklad izmeฤu tokova novca naย deviznom trลพiลกtu koji vrลกi pritisak naย liruโ, objaลกnjava Kovaฤevicฬ.
On smatra daย bi stabilizaciji turske lire doprinelo ukoliko bi doลกlo doย nekog zaokreta uย prilivu novca, aย ima nagoveลกtaja daย cฬe EU, a moลพda iย Rusija, povecฬati svoje investicije uย Turskoj.
Na podsecฬanje daย su centralne banke Katara iย Turske upravo potpisale sporazum oย 15 milijardi dolara investicija kojima Doha pokuลกava daย pomogne turskoj privredi uย ovoj situaciji, profesor Ekonomskog fakulteta istiฤe daย bi svaka zemlja uย takvoj situaciji pokuลกala daย privuฤe investicije od onih zemalja sa kojima ima dobre odnose.
โI to je ovoga puta dobar pokazatelj koliko je znaฤajno zaย zemlju daย ima korektne finansijske, trgovinske iย druge odnose sa vecฬinom zemalja. Jer kada zapadne uย krizu onda moลพe daย oฤekuje odreฤenu vrstu pomocฬi od tih zemaljaโ, rekao je Kovaฤevicฬ zaย Sputnjik.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com