BRISEL – Evropska komisija će u okviru godišnjeg Izveštaja o Srbiji preporučiti otvaranje klastera 3 (Konkurentnost i rast) i 4 (Zelena agenda i održiva povezanost), saznaje Tanjug u Briselu.
Komisija u Izveštaju, koji će predstaviti danas u Strazburu, konstatuje napredak Srbije u usklađivanju sa EU merilima posebno u oblasti politike oporezivanja i energetike.
„Evropska komisija je preporučila da su ispunjena prelazna merila za ove klastere i da bi oni trebalo da budu otvoreni“, stoji u tekstu Izveštaja o Srbiji u koji je Tanjug imao uvid.
Evropska komisija u svom izveštaju o Srbiji konstatuje ”ograničen napredak” u oblastima javne adminsitracije, pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala i medija.
Pohavljeni su ekonomski potezi u zemlji, posebno u odgovoru na krizu izazvanu pandemijom, kao i aktivnosti Srbije u upravljanju migrantskim tokovima i kontroli granica.
EK primećuje da je Vlada Srbije u prvoj polovini 2021. godne ”fokus stavila na EU reforme sa prioritetom na vladavini prava”.
Dodaje se da planiranje, koordinacija i resursi u odgovarajućim institucijama moraju da ”adekvatno podrže obnovljeni politicki fokus Vlade u Beogradu kada je reč o evrointegracijima”.
Ponavlja se da srpske vlasti moraju da budu ”proaktivnije i objektivnije” kada je reč o narativu o EU kao ”najvećem političkom i ekonomskom partneru Srbije”.
Komisija i ovoga puta ponavlja da će brzina pregovora o članstvu Srbije u EU zavisiti prvenstveno od brzine reformi u oblasti vladavine prava i od normalizacije odnosa sa Prištinom.
Srbija se poziva da dalje napreduje u implementaciji svih do sada postignutih dogovora sa Prištinom i doprinese postizanju sveobuhvatnog prvnoobavezujuceg sporazuma o normalizaciji odnosa sa Kosovom.
”Ovaj sporazum je hitan i ključan kako bi i Srbija i Kosovo napredovali na svom putu ka EU”, stoji u izveštaju EK.
Kada je reč o regionalnoj saradnji, naglašva se da je Srbija ”ostala posvecena bilateralnim odosima sa drugim zemljama iz procesa proširenja i susednim EU članicama”, ali i da su ”odnosi sa Crnom Gorom bili obeležneni tenzijama”.
Izveštaj EK navodi da je srpska privreda tokom krize pandemije doživela tek ”blagi pad” od jednog procenta u 2020. godini, a da je negativan uticaj krize ublažen jakim privrednoim rastom u vremenu pre pandemije kao i odgovarajućim fiskalnim i monetarnim merama podrške, kao i relativno kratkim rokom zatavaranja zemlje.
”Fiskalni prostor stvoren pre krize omogućio je Srbiji da obebedi značaju fiskalanu podršku u 2020 i 2021. godini i tako poveća kapitalnu potrošnju”, navodi se u tekstu izveštaja Komsije.
EK konstatuje da je tokom pandemije kovid-19 Srbija postala ”regionalni centar” za vakcinaciju uključujući i donacije od oko 600 hiljada vakcina zemljama u okružzenju.
Kada je reč o političkim kriterijumima, EK je pozdravila nastavak angažmana srpskog parlamenta i političkih snaga u Međupartijskom dijalogu, koji se vodi uz posredovanje Evropskog parlamenta, i pozvala sve uključesnike na konstruktivnost i primenu mera identifikovanih od strane predstavnika Evropskog i srpskog parlamenta.
Dodaje se da je Srbija počela i sa radom na preporukama izborne posmatračke Misije OEBS i poziva na njihovu pravovremenu i transparentnu implemntaciju, zasnovanu na širokom političkom konsenzusu.
Kada je reč o radu Narodne skupštine Srbije, Evropska komisija konstatuje poboljšanja u smislu značajnog smanjenja hitnih procedura i usvajanja Koda ponašanje članova parlamenta.
Istovremeno, kritikuje se ”nastavak zapaljive retorike tokom parlamentarnih debata usmerenih protiv političkih protivnika i predstavnika drugih isntitucija”.
”Svi političari moraju da se bore protiv govora mržnje i doprinesu političkom dijalogu usmerenom na EU reforme, posebno na osnove demokratije i vladavinu prava”, navodi se u izveštaju Komsijie.
Komisija ocenjuje da je Srbija ”umereno pripremljena” kada je reč o javnoj administraciji gde se, prema njihovoj proceni, moraju osigurati zaposljavanja zasnovana na kvalifikacijama i samanjiti preveliki broj vršioca rukovodećih pozicija.
U pravosuđu, Srbija je, prema mišljenju EK, poboljšala unutrašnju organizaciju i ojačala administrativne kapacitete Vrhovnog saveta sudstva.
Istovremeno, konstatuje se da trenutni zakonski okvir ”ne obezbeđuje dovoljnu zaštitu od potencijalnog političkog uticaja na sudstvo”.
EK navodi da je telo Savet Evrope za borbu protiv korupcije (Greko) zaključilo da je Srbija na ”zadovoljavajući načinin” primenila njihove preporuke u oblasti prevencije korupcije.
Dodaje se da je povećan broj podignutih optužbi zbog korupcije na visokom nivou, ali da je broj presuda u tim postupcima pao u odnosu na prethodne godine.
Srbija se poziva da radi na novoj Strategiji za borbu protiv korupcije, uspostavi koordinacioni mehanizam koji će pomoći efikasnijem suprotstavljanju korupciji.
EK navodi da je Srbija postigal ”ograničeni napredak” i u borbi protiv organizovanog kriminala i da se još čeka na ”uverljive rezultate” u oblasti efikasne istrage, procesuiranja i presuda za ozbiljne slučajeve organizvanog kriminala uključujući i oduzimanje i zamrzavanje imovine kriminalaca.
U oblasti fundamnetalnih prava, EK konstatuje da Srbija ima ”odgovarajuć zakonodani i institucionalni okvir”, ali da se njihova ”implemntacija mora osigurati u praksi”.
Za razliku od proslogodišnjeg izveštaja, poslednja ocena EK jeste da je Srbija u oblasti slobode izražavanja i medija postigla napredak, koji jeste ograničen, i da se dalje mora jačati okruženje pogodno za neometanu slobodu govora.
”Verbalni napadi na novinare od strane visoko pozicioniranih zvaničnika su nastavljeni dok slučajevi pretnji i nasilja ostaju zabrinajvajući”, stoji u izveštaju EK.
Kada je reč o ekonomskim kriterijumima, EK konstatuje da je Srbija napravila ”određeni napredak” i da je ”umereno do dobro pripremljena” u razvoju funkcinalne tržišne ekonomije.
Ocenjuje se da je očuvana stabilnost bankarskog sektora, a da je oblast kreditiranja bila snažna i podržana različitim državnim podsticajima.
Komi sija konstatuje da je Srbija umereno pripremljena da se nosi sa konkurencijom i tržisnim izazovima unutar EU uz ocenu da je ”dalje poboljšna struktura ekonomije”, a da je ”ekonomska integracija sa EU ostala visoka”.
EK navodi i da je nastavljen rast javnih investicija u Srbiji, prvenstveno u cilju prevazilaženje infrastrukturnih problema koji su, prema stavu Komisije, godinama bili zanemarivani.
Kada je reč o preuzimanju obeveza koje proističu iz čla nistu EU, Srbija je, prema mišljenju EK, napravila važan posao u usklađivanju sa EU zakonodavstvom u mnogim obalastima, a posebno u oblasti oporezivanja ( klaster 3) i energetike ( klaster 4).
”Kada je reč o politici oporezivanja, socijalnoj politici i zapošljavanju, Srbija je ispunila prelazna merila za otvaranje”, navodi se u izveštaju.
Dodaje se da su ispunjena prelazna merila za otvaranje pregovora u oblasti energetike u okviru kalstera 4, a da je napredak postigut i u oblastima bezbednosti na putevima, reformi železnice, usvajanju Zakona o klimi i paketa važnih zakona iz obalsti energetike.
Kada je reč o klasteru 6 koji se odnosi na spoljnu politiku kosntatuje se da je uskalđenost Srbije sa odlukama EU porasla sa 56 na 61 procenat, ali i ocenjuje da je u mnogim potezima Srbija” išla kontra” EU.
Srbija je pohvaljenja zbog učešća u EU bezbednosnim misijama i operacijama, a posebno za svoj ”značajan doprinos” upravljanju migracionim tokovima i efikasnoj primeni stretegije zajedničkog urpavljanja granicama.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com