U trendu

Poslednje uporište

U poslednjem filmu „X-men“ trilogije – „Poslednje uporište“, „lek“ protiv mutacija preti da izmeni tok istorije. Prvi put mutanti imaju izbor: da zadrže svoju jedinstvenost, iako ih ona izoluje i otuđuje, ili da se odreknu svojih moći kako bi se uklopili. Suprotstavljeni stavovi mutantskih lidera – Čarlsa Zavijera, koji propoveda toleranciju, i Erika Lešera (Magneto), koji veruje u opstanak najsposobnijih, nalaze se pred velikim iskušenjem, što pokreće rat koji će okončati sve ratove.

Film ponovo okuplja zvezde prva dva „X-men“ filma: Hju Džekmen je Volverin, usamljena borbena mašina, koji poseduje neverovatne moći samoisceljivanja, pokretljive kandže od adamantijuma i životinjski bes; Hale Beri je Storm, koja može da upravlja svim oblicima vremena i da leti; Ijan Mekelen je Magneto, moćni mutant koji može da kontroliše metal i upravlja njime; Patrik Stjuart je Zavijer, telepata i osnivač i vođa dobronamernih mutanata; Famke Jansen je Džin Grej, mutant s neverovatnom moći telekineze i telepatije; Ana Pakvin je Roug, koja apsorbuje moći i predstavlja opasnost za svakoga koga dodirne; Rebeka Romejn je Mistik, koja ima sposobnost transformacije; Džejms Marsden je Kiklop, čije oči oslobađaju zrak energije koji može da probije planinu; Šon Ešmor je Ajsmen, koji može da snizi telesnu temperaturu i da zrači izuzetnu hladnoću.

Uloge iz filma „X2“ repriziraju i Aron Stenford kao Piro, koji kontroliše vatru, i Danijel Kadmor kao Kolosus, koji može da pretvori svoje telo u organski čelik. Kelsi Gramer se pridružuje ekipi kao jedan od najomiljenijih likova u „X-men“ svetu – dr Henri Mekoj, poznat i kao Zver. Mekoj je izuzetno inteligentan genetičar, mutant obdaren nadljudskom spretnošću i fizičkom snagom. Kao subjekt jednog od sopstvenih eksperimenata, Mekoj je još mutirao i izraslo mu je plavo krzno.

„Poslednje uporište“ ostaje verno tonu i principima postavljenim u „X-men“ i „X2“ i istovremeno proširuje likove, nastavlja balans između spektakla i realnosti i, iznad svega, produbljuje emocije i odnose među likovima. Na taj način film postavlja pitanja koja su značajna danas: da li je konformizam protivotrov za predrasude, je li kukavički odreći se individualnosti kako bi se neko uklopio i izbegao proganjanje, da li je lično pravo izbora nepovredivo, da li je velika moć blagoslov ili prokletstvo?

Priča o leku, koja je centralna u ovom filmu, uzima stalnu temu serijala – otuđenost, i vodi je do maksimuma. To je problem koji je glumcima bio najinteresantniji. „Lek je pravi negativac u ovoj priči“, kaže Hale Beri. „To je nešto s čime sam se i sama borila čitavog života. Kada sam bila dete, verovala sam da bi mi život postao bolji ako bih uspela da promenim sebe. Kako sam odrastala, pomirila sam se s tim da je to potpuna besmislica, a ovaj film baca još malo svetla na tu mračnu temu.“

Magnetu lek omogućava da se ponovo pojavi, skupi vojsku i pokrene revoluciju mutanata kakvu još niko nije video. On i njegovi sledbenici žele da eliminišu lek i svakoga – mutanta ili čoveka – ko ga podržava. Zver, mutant koji najmanje liči na čoveka, takođe se premišlja. „Za razliku od drugih, mutacija mog lika nije skrivena“, kaže Kelsi Gramer. „Zato ne iznenađuje to što on makar nakratko razmišlja o tome kako izgleda biti „običan“. Naravno, on shvata da to nije njegova sudbina.“

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.