U trendu

Gojaznost i nekretanje skraćuju životni vek

Prekomerno unošenje kalorija i nizak nivo fizičke aktivnosti tokom više godina dovode do razvoja prekomerne količine subkutanog, perivisceralnog (oko organa) i intravisceralnog (u samim organima: mišići, jetra) masnog tkiva.

Prekomerno nagomilavanje masti u telu (preko 20-30%) uzrokuje gojaznost koja može biti centralna (abdominalna, lokalizovana u trbuhu, odnosno trupu) i periferna (glutealni predeo i butine) ili mešovita.

Mada je nasledna predispozicija veoma važan faktor za nastanak gojaznosti, sedanteran stil života, npr višesatno gledanje TV-a, sedenje za kompjuterom i slično predstavljaju važan faktor rizika za gojaznost i pojavu šećerne bolesti, kako u žena tako i u muškaraca. Neadekvatne navike u načinu ishrane u detinjstvu (npr. ishrana u kioscima „brze“ hrane) značajno utiču na pojavu gojaznosti tokom adolescentnog perioda.

Mnogobrojna ispitivanja imaju kao rezultat jedan zaključak: gojaznost, rezistencija na insulin i povećan krvni pritisak udruženi su sa sedanternim stilom života i prekomernim uzimanjem kalorija, dovodi do povećanja telesne težine i „metaboličkog sindroma“.

Pomerite sebe, promenite zdravlje i produžite dužinu života!

Ispitivanja pokazuju da svakih 10 kg povećanja telesne mase, ili 10 cm u obimu struka povećava rizik od karcinoma dojke u sledećih 15 godina nakon menopauze. To znači da se smanjenje rizika postiže redovnim vežbama i sprečavanjem povećanja telesne težine tokom starenja. Poznato je da zdrava ishrana i umerena fizička aktivnost zbog toga što smanjuju oksidativni stres, smanjuju morbiditet (obolevanja) i produžavaju život.

Ukoliko niste u kondiciji, aerobik vežbe (najčešće hodanje, ili penjanje uz stepenice) uvodite postepeno, sa povećanjem vremena od 3-5 minuta, u zavisnosti od srčane frekvence (pulsa koji treba redovno meriti). Kod osoba starijih od 55 godine puls ne sme da bude veći od 115 otkucaja u minutu.

Kojim osobama je zabranjeno vežbanje?

Vežbanje je zabranjeno osobama koje imaju krvarenje na rožnjači, akutnu emboliju ili tromboflebitis, akutne infekcije sa visokom temperaturom, akutni infarkt miokarda ili mozga, astmatični napad i trudnicama u devetom mesecu. Osobe koje imaju hronične bolesti treba da vežbaju pre ustajanja iz kreveta, ali svakako i u toku dana, i to uz postepeno lagano povećanje vremena vežbanja do postizanja vežbanja 20 minuta dnevno.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pogledaj komentare (1)