Nutricionistkinja ima veoma interesantan odgovor.
Vocฬe, povrcฬe, integralne ลพitarice, zdrava biljna ulja, semenke, orasiโฆ sve su to namirnice koje uvek pominjemo u kontekstu zdrave ishrane i, verujem, svi vecฬ dobro znamo da bi bilo poลพeljno ukljuฤiti ih u naลกoj ishrani.
Ali ลกta je sa nekim namirnicama koje tradicionalno koristimo u svojoj ishrani dugi niz godina, namirnicama na kojima su odrasli naลกi roditelji, bake i deke, kao ลกto su svinjska mast, slanina i luk?
Da li i oni mogu da naฤu svoje mesto u naลกoj ishrani i u kojoj koliฤini?
Svinjska mast
Svinjska mast je jedna od onih kontroverznih namirnica koja i dalje diลพe praลกinu u pogledu toga da li da je jedete ili izbegavate. Iako se godinama smatrala loลกom hranom, mast ima brojne prednosti ako se pravilno i umereno koristi. Iako se zasicฬene masti i holesterol uvek pominju u kontekstu svinjske masti, svinjska mast ima oko 40 procenata zasicฬenih masti, oko 50 procenata mononezasicฬenih masti (uglavnom oleinske i palmitoleinske) i oko 10 procenata polinezasicฬenih masti (linolna, linolenska, arahidonska i DHA).
Svinjska mast je bogata vitaminima A, D i E, ali pored toga, kao i sva druga ulja i masti, sadrลพi i dosta kalorija, zbog ฤega treba biti oprezan sa koliฤinom koja se koristi. U stvari, dnevni kalorijski unos iz masti ne bi trebalo da prelazi najviลกe 30%.
Pored toga ลกto masti iz masti uglavnom pomaลพu u apsorpciji vitamina, mast sadrลพi holesterol, koji se u organizmu pod uticajem UV zraka pretvara u vitamin D, vaลพan za apsorpciju kalcijuma.
Svinjska mast je idealna za prลพenje i termiฤku obradu namirnica jer pokazuje najvecฬu otpornost na visokim temperaturama.ย Odnosno, ima visoku taฤku dima, zbog ฤega je jedno od najstabilnijih ulja za termiฤku obradu na poviลกenim temperaturama.
Slanina
Masti u slanini su oko 50% mononezasicฬene, a veliki deo njih ฤini oleinska kiselina, ista ona koja se nalazi u hvale vrednom maslinovom ulju. Preostala mast u slanini je 40% zasicฬena i 10% polinezasicฬena, sa pristojnom koliฤinom holesterola. Holesterol u ishrani je bio problem u proลกlosti, ali danas znamo da unos holesterola manje utiฤe na nivo holesterola u krvi.
Iako se i dalje veruje da visok unos zasicฬenih masti moลพe povecฬati odreฤene faktore rizika za srฤana oboljenja, studije joลก nisu uspele da dokaลพu bilo kakvu konkretnu vezu izmeฤu unosa zasicฬenih masti i srฤanih bolesti.
Meso je generalno izvor brojnih hranljivih materija, ukljuฤujucฬi slaninu. Pored proteina, u slanini se nalaze vitamini B grupe, selen, fosfor, gvoลพฤe, cink i dr. zaลกto ljudi koji pate od visokog krvnog pritiska moraju da paze sa svojim pritiskom.
Ako kupujete slaninu, pazite na eventualni dodatak nitrata i nitrita, koji se, izloลพeni visokim temperaturama, pretvaraju u kancerogene nitrozamine. Iz tog razloga, najbolje bi bilo jesti slaninu u prirodnom obliku, a izbegavati prลพenje na visokim temperaturama.
Konaฤno, slanina je namirnica koja se ne jede u velikim koliฤinama. Iako sadrลพi oko 400 kalorija na 100 g i oko 40% od toga ฤini masnocฬa, slanina je veoma kvalitetna namirnica koja svakako moลพe da naฤe mesto na vaลกem tanjiru โ kljuฤ je, naravno, umerenost i pravilno rukovanje ovom namirnicom u kuhinja.
Luk
Luk je bogat hranljivim materijama, malo kalorija, ali je bogat vitaminima i mineralima. Jedan srednji luk ima samo 44 kalorije, ali obezbeฤuje znaฤajnu dozu vitamina, minerala i vlakana. Ovo povrcฬe ima posebno visok sadrลพaj vitamina C, hranljive materije koja je ukljuฤena u regulaciju zdravlja imuniteta, proizvodnju kolagena, popravku tkiva i apsorpciju gvoลพฤa. Vitamin C takoฤe deluje kao mocฬan antioksidant u vaลกem telu, ลกtitecฬi vaลกe cฬelije od oลกtecฬenja izazvanih nestabilnim molekulima zvanim slobodni radikali.
Luk je takoฤe bogat vitaminima B, ukljuฤujucฬi folnu kiselinu i vitamin B6 โ koji igraju kljuฤnu ulogu u metabolizmu, proizvodnji crvenih krvnih zrnaca i funkciji nerava.
Konaฤno, oni su dobar izvor kalijuma, minerala odgovornog za normalnu cฬelijsku funkciju, ravnoteลพu teฤnosti, pravilno funkcionisanje nervnog sistema, funkciju bubrega i kontrakciju miลกicฬa. Luk sadrลพi antioksidante i jedinjenja koja se bore protiv upale, smanjuju nivoe triglicerida i holesterola โ ลกto sve moลพe smanjiti rizik od srฤanih oboljenja.
Njihova mocฬna antiinflamatorna svojstva takoฤe mogu pomocฬi u smanjenju visokog krvnog pritiska i zaลกtiti od krvnih ugruลกaka. Takoฤe je dokazano da luk sniลพava nivo holesterola. Zbog mnogih korisnih jedinjenja koja se nalaze u luku, njegova potroลกnja moลพe pomocฬi u smanjenju visokog ลกecฬera u krvi. Luk imaย antibakterijska svojstvaย i promoviลกe zdravlje probave, ลกto moลพe poboljลกati imunoloลกku funkciju.
Dodavanje viลกe luka vaลกoj ishrani je jednostavan naฤin da poboljลกate opลกte zdravlje.
(Ordinacija.hr)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com