U trendu

Ovakve doručke izbegavajte: Mnogi u Srbiji jedu ovo ujutru, a može dovesti do demencije

Demencija je jedna najtežih dijagnoza s kojom se osoba može susresti, a jedan od razloga je to što još uvek nema leka za ovu bolest. Srećom, postoji mnogo tretmana i lekova koji se kontinuirano istražuju kao efikasna rešenja za usporavanje napredovanja demencije. Isto tako, ishrana igra važnu ulogu. Uz zdravu ishranu, lekove, vežbanje i kognitivne tretmane, šanse za napredovanje demencije znatno se smanjuju.

Sigurno znate da je važno jesti hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, puno voća i povrća, ali isto tako je važno izbegavati hranu koja može da podstakne napredovanje demencije. Na primer, doručak može igrati važnu ulogu. Stoga je važno izbeći neke od najštetnijih vrsta doručka:

Mesne prerađevine

Znamo da su pečena jaja i kobasica ukusna kombinacija za početak dana, ali nutricionistici ističu da prerađeno meso tokom vremena može negativno uticati na kognitivno zdravlje.

– Prerađeno meso, kao što su kobasica i slanina, može biti problematično jer podstiče upalu. To je zbog dodanih nitrita, prerade i životinjskih proteina i masti, koji mogu povećati upalu (IGF-1) u telu i mogu povećati plakove u mozgu – rekla je Dana Elis Huns, registrovana dijetetičarka i autorka knjige Recipe for Survival, za Eat This, Not That.

Previše šećera

Konzumacija previše dodatog šećera je jedna od najštetnijih navika što se tiče celokupnog zdravlja, posebno kad je u pitanju zdravlje mozga.

– Šećer i prerađena hrana izrazito podstiču upalu i mogu povećati šećer u krvi i insulinski odgovor, kao i upalni odgovor (IGF-1). Osobe s demencijom trebale bi da pokušaju da jedu celovitu, uglavnom biljnu hranu što je više moguće, jer ima protivupalno delovanje, ima visok sadržaj fito (biljnih) nutrijenata, antioksidansa i drugih nutrijenata (vlakna) koji su vrlo zdravi i korisni za zdravlje mozga – kaže Huns, prenosi Živim.hr.

Preskakanje doručka

Popili ste kafu i zbog nje ne osećate glad? To verovatno znači da ćete preskočiti doručak, a i svakako vam je teško da pronađete vreme za kvalitetan obrok jer imate zaista užurban dan. Ovo je navika mnogih u Srbiji, baš zbog velikih količina kafe koju pijemo. Iako može biti privlačno preskočiti doručak, ova navika nije dobra za naš mozak.

– Preskakanje doručka je najgora navika za demenciju. Doručak vam daje energiju potrebnu da budete aktivni ceo dan. Doručak vam takođe pomaže da budete koncentrisani. Studije pokazuju da ljudi koji preskaču doručak imaju veći rizik od razvoja demencije – navodi Bll Bredli, registrovani dijetetičar i izvršni direktor Mediterranean Livinga.

Previše zasićenih masnoća

U redu je imati malo zasićenih masnoća u ishrani, ali stručnjaci upozoravaju da njihova prevelika konzumacija može dovesti do nekih neželjenih zdravstvenih problema, posebno u pogledu vašeg kognitivnog zdravlja.

– Kad god možete, odbijte masne doručke pune slanine. Oni su puni zasićenih masnoća, a to su pojačivači upale. Studije o MIND dijeti za kognitivno zdravlje pokazuju da dodani šećer i zasićene masnoće znatno pogoršavaju kognitivno zdravlje i demenciju i povećavaju rizik od Alchajmerove bolesti – istakla je registrovana dijetetičarka Eni Danahi.

Kako prepoznati Alchajmerovu bolest

Prva faza (lakši simptomi)

● teskoba, povlačenje u sebe, mirnoća

● promena raspoloženja, nezainteresovanost

● gledanje televizije bez interesovanja

● loša orijentacija u prostoru i vremenu

● otežano hodanje, mali i usporeni koraci

● drhtanje leve ruke

● slaba komunikacija s okolinom

● zaboravljanje, traženje stvari ili njihovo stavljanje na pogrešno mesto

Druga faza (teži simptomi)

● daljnji gubitak koncentracije i pažnje

● teškoće s pamćenjem (otvorena slavina, upaljena ringla…)

● gubitak rasuđivanja i odlučivanja

● bezvoljnost, slabljenje aktivnosti

● slaba komunikacija, kratki odgovori

● zaboravljanje i zapitkivanje

● dezorijentisanost u vremenu i prostoru

● sve veća zavisnost, strahovi, nesuvisle priče iz prošlosti

● gledanje televizije bez praćenja sadržaja

Treća faza (teški simptomi)

● depresija, apatija, tišina

● promena raspoloženja, povlačenje u sebe

● komunikacija i govor sve slabiji

● ukočenost udova

● sve teži hod i padanje

● ponavljanje istih radnji

● noćno hodanje i rano buđenje

● halucinacije

● gubitak sposobnosti rasuđivanja

● neprepoznavanje bliskih osoba

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar