LONDON – Korona virus koji Svetska zdravstvena organizacija naziva neprijateljem broj 1 u svetu nije isti onaj virus koji se pojavio u Kini poslednjih dana 2019. godine.
Sars-Cov-2, kako je zvaniฤno nazvan virus koji je dosad ubio viลกe od 600.000 ljudi u celom svetu i nastavlja put destrukcije je mutirao, a dok nauฤnici ลกirom sveta beleลพe hiljade mutacija ili promena u genetskom kodu virusa, dosad je izdvojen samo jedan koji verovatno menja ponaลกanje, piลกe BBC.
Kako se navodi, mutirani virus beleลพi se u 97 odsto uzoraka ลกirom sveta i ima veฤu moฤ transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima.
Kljuฤna su tri pitanja vezana za tu mutaciju: jesu da li je virus zbog toga zarazniji ili smrtonosniji kod ljudi i da li predstavlja pretnju uspehu buduฤe vakcine koja joลก nije stvorena.
Virus kovid-19 se zapravo menja jako sporo ako ga uporedimo sa virusnom infekcijom poput gripa, a sa relativno niskim nivoom prirodnog imuniteta u populaciji, bez vakcine i malo delotvornih tretmana, korona virus nije pod pritiskom da se prilagodi i za sada „radi dobar posao odrลพavanja cirkulacije kakva je sada“ piลกe BBC.
Kako se dalje navodi, jedina znaฤajna mutacija, nazvana D614G pojavila se negde nakon poฤetka epidemije u Vuhanu, verojatno u Italiji i sada se beleลพi u ฤak 97 odsto uzoraka ลกirom sveta.
Za sada nije poznato da li je ta dominacija mutacije dovoljna da virusu stvori nekakvu prednost ili je to sluฤajno.
„Virusi nemaju nikakav grandiozan plan. Neprestano mutiraju i dok ฤe neke promene pomoฤi virusu da se razmnoลพe, neke ga mogu spreฤiti. Druge su naprosto neutralne. One su nuspojava reprodukcije virusa. One zaustavljaju virus tako da ne menjaju njegovo ponaลกanje“, izjavila je Lusi van Dorp sa Univerzitetskog koledลพa London.
Mutacija koja se pojavila postala je rasprostranjena zato ลกto se dogodila u ranoj fazi ลกirenja virusa, a ta je pojava poznata pod nazivom „efekat osnivaฤa“.
Van Dorp i njeni saradnici veruju ta je to najverovatnije objaลกnjenje zaลกto je mutacija tako raลกirena.
Tusan De Silva sa Univerziteta ล efild kaลพe da sve veฤi broj virologa veruje da ima dovoljno podataka da e moลพe reฤi da ta verzija virusa ima selektivnu prednost, evolucijsku u odnosu na raniji virus.
On objaลกnjava da, iako joลก nema dovoljno dokaza da kaลพemo da se lakลกe prenosi kod ljudi, sigurno je da nije neutralna.
Istraลพivanje koje je sprovedeno u laboratorijskim uslovima pokazalo je da mutirani virus lakลกe ulazi u ljudske stanice od originalne verzije, kaลพu profesori Hjerjin ฤoe i Majkl Farzan sa Univerziteta Skrips na Floridi i dodaju da se ฤini da promene u belanฤevinama koristi virus da bi se bolje prislonio na ljudske stanice i funkcionisao delotvornije.
Profesor Farzan tvrdi da su belanฤevine tih virusa drugaฤije na naฤin koji sugeriลกe da se bolje prenosi, ali ne moลพe se dokazati.
Nevile Sandลพana iz Tehnoloลกkog centra za genom pri Univerzitetu Njujork, koji radi na tehnologiji za prepravljanje gena otiลกao je korak dalje, a njegov tim je prepravio virus na taj naฤin ลกto je napravio promene u proteinskom ลกiljku, a onda ga je suprotstavio virusu Sars-CoV-2 iz izvornog ลพariลกta u Vuhanu u stanicama ljudskog tkiva.
Veruje da je rezultat pokazao da mutirani virus ima veฤu moฤ transmisije od izvorne verzije, barem u laboratorijskim uslovima.
Postoje indirektni dokazi da mutacija ฤini korona virus prenosivijim kod ljudi, a dve studije ukazuju da pacijenti koji su oboleli od mutirane verzije korona virusa imaju veฤe koliฤine virusa u uzorcima brisa, ลกto bi moglo da upiฤuje da su zarazniji za druge.
Ipak nije bilo dokaza da su ti ljudi imali teลพe simptome ili da su duลพe boravili u bolnici.
Navodi se da to ลกto je virus postao prenosiviji ne znaฤi da je postao smrtonosniji i da joลก uvek nije sprovedeno kontrolno ispitivanje koje bi to dokazali.
Varijanta D614G je toliko dominantna da je to sada pandemija. I tako je veฤ neko vreme, moลพda ฤak i od poฤetka pandemije u Velikoj Britaniji ili ฤak na podruฤju istoฤne obale SAD-a, tvrde nauฤnici.
I dok se poveฤava broj dokaza da ova mutacija nije neutralna, to ne mora nuลพno da promeni naฤin na koji bi trebalo da razmiลกljamo o virusu i njegovom ลกirenju.
Takoฤe, piลกe BBC, treba naglasiti da ova studija ne bi trebala da ima uticaj na razvoj vakcine i njeno dejstvo, i dodaje da postoje neki dokazi da je i nova mutacija osetljiva na antitela, koja nas mogu zaลกtititi od ponovne infekcije.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com