Kako je Å¡irenje gradova u svetu doprinelo izbijanju zaraznih bolesti
Interdisciplinarni tim nauÄnika sa Univerziteta Linkoln (Velika Britanija) i Univerziteta Jork (Kanada), istraÅŸivao je kako je globalni trend urbanizacije doprineo izbijanju zaraznih bolesti od osamdesetih godina.
Njihova studija objavljena u akademskom Äasopisu âUrban stadizâ pokazuje da urbana ekspanzija na periferiji gradova, koja se ponekad naziva i âproÅ¡irena urbanizacijaâ, u osnovi menja prostorne odnose koji oblikuju naÄin na koji milioni ljudi ÅŸive i komuniciraju jedni s drugima, ali i s prirodom. Pritom stvara ânove ekoloÅ¡ke niÅ¡eâ za Å¡irenje zaraznih bolesti, upozoravaju istraÅŸivaÄi, piÅ¡e âLinkolnâ, prenosi âKliksâ.
Brza urbanizacija, posebno u azijskim i afriÄkim zemljama u razvoju, stvara stalne veze izmeÄu urbanih i ruralnih sredina. Prigradska naselja, samoizgraÄena naselja, izbegliÄki kampovi ili zajednica radnika koji ÅŸive u blizini rudnika ili fabrika verovatno su viÅ¡e nego gradovi izvor novih zaraznih bolesti, objaÅ¡njava studija.
To se naroÄito odnosi na bolesti koje prelaze sa ÅŸivotinja na Äoveka, jer cÌe ljudi i stoka biti u kontakt s divljim ÅŸivotinjama, Å¡to se ne dogaÄa u gradovima. Mesta na periferiji Äesto su gusto naseljena i nemaju zdravstvenu infrastrukturu. Ona sluÅŸe i kao kanal izmeÄu grada i sela, ÄinecÌi opÅ¡tinske, regionalne, pa Äak i nacionalne granice veoma poroznim.
Sars i ebola vaÅŸni su primeri epidemija koje su nastale u tim novim tipovima predgraÄa pre nego Å¡to su se proÅ¡irile po vecÌim gradovima. IstraÅŸivaÄi tvrde da su ovakva mesta uglavnom zaboravljena u akademskim studijama koje su se umesto toga viÅ¡e fokusirale na probleme u gradovima.
IstraÅŸivaÄi su postavili tri kljuÄne dimenzije za razumevanje veze izmeÄu urbanizacije i rizika od zaraznih bolesti: dinamika promena stanovniÅ¡tva, infrastruktura i upravljanje. KaÅŸu da su potrebna dodatna interdisciplinarna istraÅŸivanja na ovim podruÄjima – posebno sada kada se svet bori s pandemijom kovida 19, koja se prvi put pojavila u decembru u Vuhanu.
Dr Krejgton Konolu, geograf na Univerzitetu u Linkolnu tvrdi da ekonomski rast, promena trÅŸiÅ¡ta rada i sukobi pokrecÌu Å¡irenje gradova i migracije iz ruralnih u urbane sredine u zemljama u razvoju i to neviÄenim tempom. Reakcija na izbijanje bolesti u ruralnim sredinama Äesto je neadekvatna i spora, dodaje on.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.