U trendu

Koliko su pouzdani brzi antigenski testovi? Objavljena studija

U globalnoj borbi protiv koronavirusa brzi antigenski testovi sada imaju glavnu ulogu, ne samo za one koji nisu vakcinisani već sve više i za one koji su cepljeni. Testiranje će se sve više sprovoditi na poslu, u javnom prostoru i u privatnom okruženju – ako bude važilo pravilo 2GPlus, što znači da će oni koji su vakcinisani i oni koji su preboleli covid takođe morati da pokažu negativan test, piše Deutsche Welle.

Mnogi veruju u brze testove, koji su odobreni za privatnu upotrebu od početka 2021., jer oni pomažu u otkrivanju zaraze u ranoj fazi i prekidaju lanac širenja. Mnogi radije urade test pre nego što posete svoje najmilije u staračkim domovima, pre nego što se sastanu na manjim privatnim proslavama ili sada, pred božićne porodične proslave i posete.

Naučnici Instituta Paul Ehrlich, Instituta Robert Koch i berlinskog Charitéa bacili su pogled na veći broj dostupnih brzih antigenskih testova i oko 20 posto ih je palo na ispitu jer nisu pokazali pozitivan rezultat čak ni kod osoba s visokom koncentracijom virusa.

Osetljivost na virus od 75 posto

Prema objavljenoj „preprint-studiji“, 26 od 122 pregledana brza antigenska testa nije zadovoljilo ni minimalne zahteve za testiranje, a to je osetljivost na prisustvo virusa od 75 posto. To znači da brzi antigenski testovi moraju da deluju u najmanje 75 posto slučajeva ako uzorak sadrži definisanu količinu virusa.

„Ct vrednost određuje koliko je velika količina virusa. Ova Ct vrednost zapravo pokazuje koliko često se uzorak mora reprodukovati u laboratoriju dok se u njemu ne otkrije genom SARS-CoV-2. Što je niža vrednost, to je veće opterećenje virusom. Ako je vrednost Ct 25 ili niža, onda je opterećenje virusom jako visoko, drugim riječima: osoba je jako zarazna. Ako je vrednost između 25 i 30, virusno opterećenje je visoko, a ako je između 30 i 36, virusno opterećenje je umereno.

Ako je opterećenje virusom odnosno njegova koncentracija bila jako velika, onda je oko 80 posto brzih testova bilo efikasno. A u 60 posto testova čak su otkriveni veoma zarazni uzorci. Ali svaki peti test nije bio uspešan.

Zašto su PCR testovi pouzdaniji?

Bilo da se radi o brzom antigenskom ili o PCR testu, kod obe metode prikupljaju se sekreti iz disajnih puteva, na primer putem brisa iz nosa i/ili grla.

Brzi testovi traže antigene u tim sekretima, tj. određene proteine ​​u omotaču virusa. Međutim, ako uzorak sadrži samo malu količinu virusa, na primer zato što je osoba tek na samom početku ili na kraju infekcije ili zato što je uzimala puno tečnosti pre testiranja, onda brzi testovi nisu baš pouzdani. Ako je brzi test pozitivan, odmah bi trebalo da usledi znatno pouzdaniji, PCR test.

Kod PCR testa se u laboratoriji reakcijom lančane polarizacije (PCR) traži genetski materijal virusa SARS CoV-2, a čak su i male količine virusa dovoljne za pozitivan rezultat testa.

Provere pouzdanosti

Proizvođačima je još uvek dopušteno da svoje brze antigenske testove puste na tržište bez ispitivanja kvaliteta i da sami izdaju potrebnu CE izjavu o usklađenosti s traženim kriterijumima. Ova CE izjava navodi da proizvod zadovoljava osnovne zahteve bezbednosti i efikasnosti.

Na internet stranici za to odgovornog Instituta Paul Ehrlich piše: Prema aktuelnoj EU direktivi za „In vitro dijagnostiku“ (IVD), kojom se trenutno reguliše tržišno odobrenje za IVD u Evropi, proizvođači smeju da sami sertifikuju testove na covid-19 kao vid „niskorizične in vitro dijagnostike“ i „odustanu od kontrole testova koju bi sprovela nezavisna ustanova pre nego što se brzi testovi iznesu na tržište“.

Proizvođači zato uvek potvrđuju da njihovi brzi testovi pouzdano identifikuju antigene. To je neodrživo stanje, koje će se promeniti tek od maja 2022., piše Institut Paul Ehrlich: „Tada, prema IVD propisu, referentne laboratorije EU i prijavljeno telo moraju da budu pozvani na sertifikaciju i proveru antigenih testova, budući da testovi na covid-19 predstavljaju najveći stepen rizika. U budućnosti će se zahtevati laboratorijska ispitivanja ovih testova i kontrola podataka koju će sprovoditi nezavisne institucije.“

Dakle, od maja 2022. svi brzi testovi na koronu moraju da prođu spoljnu kontrolu kvaliteta, na primer TÜV-a.

Treba li zato odustati od brzih testova?

Ne! Brzi antigenski testovi ostaju korisni i pomažu u suzbijanju pandemije, jer često vrlo brzo otkrivaju zarazu i tako prekidaju lance infekcije u ranoj fazi. Naročito kada neko ima veliku količinu virusa, tj. kada je jako zarazan.

Ali, čak i uz negativan rezultat testa, još uvek možete biti zaraženi i zaraziti druge. Zapravo ste zarazni dva dana pre pojave prvih simptoma. A tada ili kod zaraze bez simptoma, dogodi se da brzi testovi ne daju pravi rezultat.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pogledaj komentare (2)