BEOGRAD – Godinu za nama je, uprkos borbi sa kovidom, obeležio snažan oporavak srpske privrede, kome je poslednjih meseci zapretila teška energetska kriza u svetu, kao i inflacija sa kojom se bori cela Evropa.
Srbija će ovu godinu završiti sa rastom BDP-a od čak 7,5 odsto, što je jedan od najboljih rezultata u Evropi.
Uprkos energetskoj krizi, i tome što su cene struje i gasa u Evropi dostigle rekord, ta dva energenta za građane Srbije nisu poskupeli, a prema izjavama zvaničnika, i neće poskupeti do kraja grejne sezone.
I ovu, kao i prošlu godinu, ponovo je obeležila pandemija virusa korona koja se, u kombinaciji sa energetskom krizom i inflacijom, odrazila na mnoge svetske ekonomije, ali će Srbija, uprkos tome, prema konačnoj fleš proceni imati rast BDP-a od 7,5 odsto.
Zvaničnici kažu da će Srbija po rastu BDP-a u prošloj (od minus 0,9 odsto) i ovoj godini, ako se ne računa Irska koja ima nešto drugačiju metodologiju, biti najbolja u Evropi.
Naša zemlja je pre izbijanja energetske krize u svetu, još 1. januara 2021, završila i pustila u rad nastavak gasovoda Turski tok sa ruskim gasom, od bugarske granice kod Zaječara do mađarske granice kod Horgoša.
Takođe, Srbija je usred krize i enormnog rasta cena energenata, krajem novembra, uspela sa Rusima da postigne dogovor o kupovini gasa po staroj ceni, od 270 dolara za 1.000 metara kubnih, za narednih šest meseci.
Kraj godine je, kada je reč o energetici, obeležilo i iskakanje elektroenergetskog sistema 11. i 12. decembra zbog obilnog snega, te je oko 130.000 građana ostalo bez struje, a svih šest blokova Termoelektrane „Nikola Tesla“ u Obrenovcu stali su sa radom zbog mokrog i blatnjavog uglja.
Tih nekoliko „kriznih dana“ koštali su Srbiju, prema rečima predsednika Srbije Aleksandra Vučića, puno novca za uvoz struje i dodatnih količina gasa.
Takođe, krajem decembra blokovi B1 i B2 u Obrenovcu su imali havarije, ali su ubrzo vraćeni na mrežu.
Početkom novembra je privremeno bio obustavljen dotok gasa u Srbiju, Rumuniju i Mađarsku gasovodom Turski tok zbog pucanja cevi na deonici Vetrino-Hrabrovo u Bugarskoj.
Ta obustava bila je privremena, a Srbija je za to vreme interventno uvezla pet miliona kubnih metara gasa iz Mađarske, te građani i privreda nisu bili dugo bez električne energije.
Svet je ove godine pogodila i inflacija, povećanje cena naftnih derivata, plina i hrane, a koja je prouzrokovana povećanjem tražnje nakon 2020. godine koja je bila godina „štednje“ i „lokdauna“.
I u Srbiji je došlo do povećanja cena hrane, zbog čega je Vlada Srbije 30. novembra reagovala i ograničila visinu cena nekoliko osnovnih namirnica – šećer kristal, brašno tip T-400, jestivo suncokretovo ulje, svinjski but i dugotrajno mleko sa 2,8 procenata mlečne masti, na period od 60 dana.
Određeno je da te cene ne prelaze nivo koji je bio 15. novembra ove godine.
Uprkos energetskoj krizi i pandemiji, u Srbiji se nije stalo sa izgradnjom kapitalnih projekata, te je ove godine na Makiškom polju počela izgradnja nasipa za depo budućeg beogradskog metroa, počela je izgradnja „Auto-puta mira“ (Niš-Merdare) na deonici od Niša do Pločnika, ali i izgradnja Fruškog koridora (brze saobraćajnice od Novog Sada do Rume).
Označen je i početak radova na brzoj saobraćajnici Požarevac-Veliko Gradište-Golubac (Dunavska magistrala).
Kada je reč o železničkom saobraćaju, označen je i početak rekonstrukcije pruge na Koridoru 10, od Niša do Brestovca (deonica pruge od Niša do Preševa), zatim gradnja druge deonice brze pruge ka Budimpešti, od Novog Sada do Subotice, kao i na rekonstrukciji i modernizaciji pruge Subotica-Horgoš-Segedin.
U oktobru ove godine u Srbiju je stigao i prvi brzi voz, od ukupno tri, koje je Srbija kupila od švajcarske kompanije „Štadler“, a koji će ići budućom brzom prugom od Beograda do Budimpešte i brzinom od 200 kilometara na sat.
Krize nisu „sprečile“ ni dolazak stranih investitora u Srbiju, te je priliv stranih direktnih investicija dostigao ove godine 3,18 milijardi evra do prve dekade novembra, a iz NBS procenuju da će do kraja godine njihova vrednost biti oko 3,6 milijarde evra.
Jedna od kompanija koja je odlučila da svoj pogon otvori u Srbiji jeste japanski Nidek, koji se bavi proizvodnjom motora za električna vozila, i koji je početkom decembra u Novom Sadu postavio kamen temeljac za izgradnju fabrike. Vrednost te investicije je trenutno 250 miliona evra, što je čini jednom od najvećih investicija u našoj zemlji, a vlasnici kompanije najavljuju i veća ulaganja.
Među kompanijama koje su se za širenje svog poslovanja odlučile za Srbiju jesu Kontinental Automotive Srbija koja je u novembru u Kaću završila prvu fazu radova na izgradnji njene druge fabrike u Srbiji, ukupna investicija obe fabrike je 140 miliona evra. Zvanično je počela sa radom fabrika kompanije Brose čija je vrednost 180 miliona evra. U Novom Sadu otvorena je fabrika čokolade kompanije Barry Callebaut, a u taj pogon investirano je 55 miliona evra, u Kraljevu je otvorena fabrika kompanije Leoni u koju je uloženo 60 miliona evra…
Takođe, korporacija NCR otvorila je na Novom Beogradu novi, najsavremeniji tehnološki kampus u koji je uloženo 100 miliona dolara i u kojem će raditi 5.000 ljudi, dok je kompanija ZF u Pančevu otvorila inženjerski centar u okviru fabrike, u koji je uloženo oko 35 miliona evra.
Pored kompanija i inženjerskih centara, u Srbiji je ove godine otvoren i jedan rudnik – rudnik bakra i zlata Čukaru Peki u Boru.
Očekuje se da će otvaranje ovog rudnika omogućiti Srbiji da postane drugi proizvođač bakra u Evropi, iza Poljske, a po pitanju procenjene proizvodnje zlata na jedno od vodećih mesta u Evropi.
I ove godine država je donela paket mera pomoći građanima i privredi u cilju ublažavanja posledica krize izazvane pandemijom virusa korona, a to je treći paket nakon dva koji su doneti 2020. Treći paket mera bio je vredan oko 250 milijardi dinara.
U okviru tog paketa mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima bio je isplaćen jedan i po minimalac po zaposlenom, podršku u visini od još jednog punog minimalca dobili su ugostitelji, turističke agencije, licencirani turistički vodiči i pratioci, hoteli, odmarališta i rentakar agencije, dok su gradski hoteli dobili podršku od 350 evra po ležaju i 150 evra po sobi.
Direktnu podršku dobili su i autobuski prevoznici u visini od 600 evra po autobusu u periodu od šest meseci, produžena je garantna šema i uspostavljena nova za najugroženija preduzeća, penzionerima je ove godine isplaćeno ukupno po 130 evra, dok su ostali punoletni građani koji su se prijavili za pomoć države dobili ukupno po 80 evra.
Takođe, svim građanima koji su do 31. maja primili bar jednu dozu vakcine protiv korona virusa, a koji su se prijavili za pomoć, dobili su po 3.000 dinara.
Posebnu pomoć od države dobili su svi Srbi koji žive na teritoriji Kosova i Metohije i to 100 evra za svakog građanina, uključujući i decu, odnosno 200 evra za nezaposlene.
Na regionalnom planu ovu godinu obeležila je inicijativa „Otvoreni Balkan“ i potpisivanje čak šest sporazuma u Tirani, a koji će, kako je najavljeno, obezbediti lakši protok robe i ljudi između država članica ove inicijative – Srbije, Albanije i Severne Makedonije.
Ti sporazumi, između ostalog, podrazumevaju jedinstvene radne dozvole za sve tri zemlje, usklađivanje laboratorijskih procedura, posebna traka za kamione iz sistema „Otvoreni Balkan“ na prelazu Preševo – Tabanovce, razmenu fitosanitarnih i veterinarskih sertifikata…
Prethodno je na sastanku u Skoplju potpisan sporazum o saradnji tri zemlje u slucaju prirodnih nepogoda.
Ovu godinu u Srbiji obeležili su i protesti protiv izgradnje rudnika litijuma kompanije Rio Tinto u okolini Loznice.
Nakon protesta zbog izmene Zakona o referendumu i Zakona o eksproprijaciji i razgovora predsednika Aleksandra Vučića sa meštanina doline Jadra, iz skupštinske procedure povučen je Zakon o eksproprijaciji, za koji predstoji široka javna rasprava, dok je Zakon o referendumu i narodnoj inicijativi izmenjen i dopunjen u članovima 7, 20, 43 i 44.
Ti članovi odnose se na overu potpisa, predstavnike ovlašćenog predlagača u organu za sprovođenje referenduma i na rok za ponovno raspisivanje referenduma.
U oblasti ekonomije u Srbiji, ovu godinu obeležilo je i to što je država na međunarodnom finansijskom tržištu emitovala prvu „zelenu“ obveznicu u iznosu od jedne milijarde evra.
Time je Srbija postala jedna od malobrojnih evropskih zemalja i jedina evropska država van EU koja je emitovala zelenu obveznicu, a koja podrazumeva da će prikupljena sredstava od te obveznice biti upotrebljena isključivo za ekološke projekte.
Takođe, u novembru ove godine počeo je za obveznike tranzicioni period prelaska na novi model fiskalizacije, a koji će trajati do 30. aprila 2022 godine.
Država je za prelazak na novi model fiskalizacije obezbedila i subvencije – 100 evra po prodajnom mestu i 100 evra po uređaju.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com