U trendu

Ove komplikacije kovida možda neće nikada proći, upozoravaju stručnjaci

Za neke ljude, nažalost, karantin se ne završava nakon 10-ak dana, neki će i dalje imati problema s posledicama koje ova bolest ostavlja, nedeljama pa čak i mesecima. Direktor Nacionalnog instituta zdravlja iz Amerike, dr. Frensis Kolins upozorava da neke od posledica ove bolesti neće nestati.

Simptomi bolesti koji se javljaju i mesecima nakon dijagnoze nazivaju se „dugi kovid“.

Koliko ljudi širom sveta pati od posledica još nije potpuno jasno, ali istraživanja potvrđuju da jedna od pet osoba koje su imale bolest imaju simptome i pet nedelja nakon dijagnoze. Kod otprilike jedne od deset osoba oni će se zadržati i do 12 nedelja ili i duže. U početnoj fazi bolesti, ozbiljni simptomi mogu uzrokovati upalu pluća i respiratorne probleme, koji mogu da done dugotrajne posledice. Ali, ne radi se samo o bolesti pluća, virus može uzrokovati brojne komplikacije.

Dr. Kolins je nedavno za NBC njuz objasnio šta to znači. „Bojim se da osobe koje i nakon par meseci od opravka imaju simptome nisu na putu da im bude bolje u narednih nekoliko meseci i to se može razviti u hroničnu bolest“, kaže doktor.

Kolins je istakao da je kovid sam po sebi teško iskustvo, ali sigurno svaki pacijent pomisli da ako ozdravi, više neće imati problema. Međutim, sad kad smo saznali kako zapravo stvari stoje, istina može biti okrutna. „Dugi kovid“ opisuje kao još jedan težak teret na koji nismo računali.

Zašto se javlja „dugi kovid“

Kolins navodi da se stručnjaci i dalje trude da razumeju kako ovaj virus može da uzrokuje tako dugotrajnu bolest i zašto se neki ljudi ne oprave kako bi trebalo. „Šta je u pitanju? Radi li se o šteti koju virus nanosi imunološkom sistemu? Stvarno ne znamo“, dodao je.

Stručnjaci će pratiti šta se događa pacijentima u ovim slučajevima mesecima, pa možda čak i godinama. Ono što najviše zbunjuje u ovoj prići jeste činjenica da se kod nekih ljudi simptomi javljaju nedeljama kasnije, dok ih neki osete odmah. Cilj je naravno da se identifikuje uzrok kako bi ljudi mogli da se izleče. Ali lekar dodaje da ako se radi o problemima s mozgom, rezultati ne izgledaju obećavajući jer, iako se deo štete može ispraviti, ne može u potpunosti.

Veliki broj pacijenata ima dugotrajne simptome

Kolins ističe da je sve spomenuto upravo zastrašujuće: „Kada razmislite, 28 miliona ljudi u Americi je imalo kovid-19, pa ako i samo jedan posto ima dugotrajne posledice, to je i dalje jako puno ljudi, moramo da uradimo šta možemo da bismo im pomogli“.

Brojni simptomi „dugog kovida“

Dok su prijavljeni simptomi brojni, neki od njih se mnogo češće pojavljuju. Prema pisanju Univerziteta Kalifornija, neki od najpoznatijih simptoma „dugog kovida“ su kašalj, umor, bol u telu i zglobovima, gubitak mirisa i ukusa, glavobolje, prenosi “Ordinacija“.

Kognitivno propadanje najviše zabrinjava

Naučnici s Imperial College u Londonu posmatrali su oko 84 000 ljudi koji su se oporavili od bolesti kovid-19, i zaključili da se u nekom slučajevima javlja kognitivno propadanje, a kod nekih je pacijenata ono trajalo do 4 meseca.

Kognitivno propadanje je najčešće zabeleženo kod osoba koje su bile ozbiljno bolesne, ali se javlja i kod osoba koje su imale blage simptome. Osobe koje su bile na respiratoru pokazale su tokom lečenja kognitivno propadanje, koje se može usporediti s 10 godina starijom osobom. Prethodne studije pokazale su zabrinjavajuće podatke o povezanosti koronavirusa i dugotrajnim neurološkim problemima. U julu je objavljena studija u magazinu The Lancet u kojoj se navodi da je oko 55 posto pacijenta prijavilo neurološke probleme koji su trajali više od 3 meseca nakon dijagnoze. Simptomi su uključivali zbunjenost, zamagljivanje u mozgu, probleme s fokusiranjem, promene u ličnosti, nesanicu i gubitak ukusa i mirisa.

Istraživanje upozorava da ova pandemija može rezultirati epidemijom oštećenja mozga, fenomenom koji se javio nakon pandemije gripa 1918. godine. Iako naučnici nisu sigurni šta to tačno uzrokuje kognitivno propadanje, neke studije se bave time da se radi o uticaju bolesti na krvne sudove tj. da se radi i o kardiovaskularnoj bolesti. Taj proces može uzrokovati upale u mozgu, a tako i oštećenja, infarkt ili usporen protok krvi. Druga teorija je da virus ne ulazi u mozak, ali može da utiče na preteranu reakciju imunološkog sustava što će voditi do neurološkog oštećenja.

Kako ostati zdrav?

Učinite sve što možete kako bi se zaštitili, i kako biste zaštitili druge. Nosite masku, poštujte distancu, obavljajte samo nužne stvari, perite ruke redovno i dezinfikujte predmete po kući. Svima je u cilju što sigurnije proći kroz ovu situaciju.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar