Studija objavljena u magazinu Brain, Behavior and Immunity otkrila je da viลกe od pola pacijenata koji su se oporavili od bolesti kovid-19 kasnije pate od mentalnih poremeฤaja poput depresije i PTSP-a.
U prvoj studiji pravednoj upravo na ovu temu, nauฤnici su ispitali 402 osobe koje su bile hospitalizovane zbog kovida-19. Mesec dana nakon bolniฤkog leฤenja morali su da ispune upitnik koji im je ponuฤen.
Rezultati su pokazali kako 28 posto ljudi pati od PTSP-a, dok je ฤak 42 posto doลพivelo anksioznost, 31 posto depresiju, 20 posto je iskusilo simptome opsesivno kompulsivnog poremeฤaja, a 40 posto se muฤilo s nesanicom.
Otprilike 56 posto pacijenta patilo je od barem jednog mentalnog poremeฤaja.
Mnogi pacijenti su prijavili psihiฤke ili neuroloลกke nuspojave koje mogu ostati prisutne nedeljama i mesecima, a to ukljuฤuje umor, zbunjenost i promene u ponaลกanju. Nauฤnici sumnjaju da ova bolest uzrokuje upale u mozgu, ลกto moลพe biti razlog gore spomenutih simptoma.
Autori nove studije su jednoglasni i smatraju da su potrebne dodatne studije. โAko u obzir uzmemo alarmantan uticaj ove infekcije na mentalno zdravlje, savetujemo da je potrebno prouฤavati psihopatologiju pacijenata kako bi se dijagnostifikovao problem, leฤio i pratio napredak, a sve u svrhu olakลกavanja tereta koji donosi ova bolest i koji je jako teลพakโ, dodaju autori studije.
Nedavna istraลพivanja pokazala su da su mentalni problemi u porastu ลกirom sveta. Anksioznost zbog moguฤnosti infekcije, socijalan izolacija, brige oko finansija i odvojenost od porodice i prijatelja, samo su neke od tegoba uz koje na naplatu stiลพu veliki raฤuni.
„Kao psihijatru, najฤeลกฤe su mi pacijenti tokom pandemije bile zaposlene majke koje se pokuลกavaju da se nose s punim radnim vremenom kod kuฤe, ali i brigu o porodici u istim prostorijamaโ, napisala je Suzan Song, psihijatar za NBC News.
„ฤesto su navodile probleme poput oseฤaja nemira i manjka energije, poteลกkoฤa s fokusiranjem i kontrolisanjem emocija. Izgubile su interes za hobijima, motivaciju, a pojavile su se i misli o smrti i smislu ลพivotaโ, dodaje.
Prema studiji sprovedenoj ovoga leta u Americi, 30 posto odraslih osoba je prijavilo simptome depresije, a ako to uporedimo s brojkom od 6,6 posto proลกle godine, jasno je koliko je situacija alarmantna. 2019. godine je prema statistikama 8,2 procenta ljudi patilo od anksioznosti dok se ove godine ta brojka popela na 36 posto.
Ako i samo prolazite kroz poteลกkoฤe zbog cele situacije koja nas okruลพuje sve, niste sami. Informiลกite se kako da se nosite s novim emocijama i uradite sve ลกto moลพete kako biste spreฤili infekciju pa nosite masku, testirajte se ako je potrebno, poลกtujte socijalnu distancu, obavljajte samo najvaลพnije stvari, perite ruke redovno. Naravno, tu su i struฤnjaci koji vam mogu pomoฤi da ลกto lakลกe shvatite promene koje vam se dogaฤaju i nauฤe vas kako da uspeลกno sebi olakลกate situaciju.
Kako se moลพete pripremiti za jesen i koronavirus?
I sama pomisao na drugi talas i ponavljanje karantina i samoizolacije moลพe biti vrlo stresna, ali ako veฤ sada poduzmete odreฤene korake, moลพete jesen doฤekati spremni i puno mirniji. Prema pisanju Svetske zdravstvene organizacije, to bi moglo znaฤiti da nas ฤeka jedan dulji period socijalnog distanciranja. Restorani verovatno neฤe moฤi da rade kako su radili, u parkovima ฤe morati da se drลพi razmak, a rad od kuฤe mogao bi se odvijati duลพe nego ลกto to vama odgovara.
Pronaฤite naฤin kako da se izborite protiv stresa, prestanite da puลกite, konzumirajte puno teฤnosti, odmarajte i ne preskaฤite fiziฤku aktivnost, prenosi Ordinacija.hr.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com