U trendu

Preti im tužba teška milijarde evra: Kako je skijaška meka raširila virus po Evropi (foto)

Kao centar širenja virusa korone po Evropi već izvesno vreme navodi se Išgl, romantični gradić i mondensko austrijsko skijalište u dolini Paznaun u Tirolu, s nešto više od 1.600 stanovnika i milion noćenja godišnje, koji je već ugostio brojne poznate i slavne kao što su Paris Hilton, Naomi Kempbel, Bil Klinton, ali i novobogataše iz svih krajeva Evrope. Posebno je mnogo Rusa, prenosi Večernji list.

Dakle, šta se dogodilo? U javnost je procurila vest da je jedan konobar iz popularnog i uvek dupke punog bara Kicloh u Išglu, zaražen koronavirusom krajem februara, i da je danima i dalje radio, „sejući“ zarazu oko sebe. Međutim, ni vlasnik bara ni ketering kompanije čiji je konobar bio zaposleni nisu, uprkos obavezi pridržavanja mera zaštite građanstva od širenja zaraznih bolesti, prijavili lokalnim vlastima zarazu koronavirusom.

Uzbuna je nastala tek kada su posetioci tog bara, gradića i skijališta iz Austrije, ali i iz Danske, Norveške, Nemačke i Islanda, po povratku svojim kućama počeli naglo da obolijevaju i bili pozitivni na testove koronavirusa. Više od polovine Norvežana koji su se vratili svojim kućama iz Austrije pozitivno je testirano na Covid-19, kao i trećina koronavirusom zaraženih Danaca kao i na stotine Nemaca iz Hamburga i Bavarske odakle je izuzetno veliki broj turista bio na skijanju u Austriji.

Vlade tih zemalja su počele, jedna za drugom, da stavljaju gradić Išgl na listu rizičnih područja. Među njima prva je bila islandska vlada koja je videla da je „vrag odneo šalu“ i 4. marta upozorila nadležne austrijske vlasti, preko Evropskog sistema ranog upozoravanja o epidemijama, da je grupa Islanđana koja je zimovala u Išglu zaražena koronavirusom. I ne samo upozorila nego i svrstala ovo tirolsko skijalište, rame uz rame sa Kinom, Italijom, Iranom i Južnom Korejom, u rizične zone zaraze koronavirusom. Ni to ne bi bila neka katastrofa da se austrijske vlasti nisu oglušile na upozorenja pristigla iz inostranstva i odmah po primanju istih zatvore Kicloh, a Išgl stave u karantin.

Bar je zatvoren tek nedelju dana kasnije, 10. marta, a Išgl je u karantinu završio još tri dana kasnije. Stranim turistima dopušteno je da napuste Išgl i vrate se u svoje zemlje, ali očigledno u nekoordinisanoj akciji samo uz opasku da se duže ne zadržavaju u Austriji. Većina se odmah i vratila, ali na stotine gostiju tražilo je novi smeštaj dok su čekali letove. Veliki broj njih, mediji su spominjali brojku od tri stotine, završio je u hotelima ili apartmanima u Insbruku i okolini.

U karantin je stavljeno 22 osoba koji su bili u kontaktu s obolelim konobarom. Ali prekasno, jer i koronavirus je već otputovao u inostranstvo. Pokrajinski organi vlasti na čelu sa upravnikom oblasti Tirol Güntherom Platterom, kao i čelnici turističke industrije i skijaških liftova i žičara, našli su se u neobranom grožđu. Kud baš Tirol, poznat širom sveta po jedinstvenoj prirodi i gostoljubivosti domaćina, skijanju i letovanju po poznatim i elitnim tirolskim destinacijama i svetskoj eliti, koja tu dolazi zbog neobuzdanih after-ski žurki, pitali su se mnogi Tirolci.

Kad su počela pitanja zašto zaraza nije prijavljena i zašto su skijališta ostala otvorena, već je bilo kasno. Virus se već proširio i zaraza je galopirajući zahvatila nekoliko evropskih država. Dovoljan razlog da počne potraga za krivcima i hajka na Austriju. Prvobitno su neki pokrajinski zvaničnici i političari kao i službenici tirolskih zdravstvenih vlasti i turističke industrije pokušali da neuverljivim, ponekad i diletantskim izjavama.otupe oštricu noža u brojnim opravdanim osudama evropske i svetske javnosti potkrijepljenom sumnjama u zataškavanje zaraze koronavirusom jednog od konobara i nezatvaranja bara i skijališta zbog pohlepe turističke branše za novcem i ogromnom zaradom.

Nemački mediji prednjače u skepsi, a Der Spiegel pita kako je moguće da su se Norveškoj 7. marta testovi turista pokazali da su zaraženi koronavirusom, na šta su lokalne tirolske vlasti reagovale tvrdnjom da je „medicinski malo verovatno da su se gosti zarazili u baru Kicloh“. Nakon toga se oglasio i prvi čovek pokrajine Tirol Platter izjavom da „svi slučajevi vode u jedan bar“, a vlasti su posle i potvrdile da je reč upravo o Kiclohu.

Ili „biser“ vlasnika Kicloha Bernharda Zangerlea koji je za nemački portal T-online rekao, a preneli austrijski mediji, da je „drsko zarazu pripisivati samo jednoj strani“, jer da su njegovi radnici virus mogli dobiti i od nekog drugoga.Sva ta uveravanja i prepucavanja došla su i do američke TV mreže CNN, koja je „Išgl-skandal“ ne samo uvrstila u svoje dnevne top-vesti nego i potražila turiste koji su u to inkriminisano vreme boravili u ovom tirolskom gradiću. Svoju priču ispričao je najpre Danac Henrik Lerfeldt koji je opisao after-ski „žurke“ u Ischglu: mnoštvo ljudi, opijanje i napijanje, ljubazni domaćini i dobra zabava. Zastrašujuću i skoro neverojatnu priču ispričao je za CNN danski profesor imunologije na Univerziteta u Kopenhagenu Jan. P. Christenen koji je rekao da ima informacije od nadležnih danskih organa da su turisti u dupke punim barovima u Išglu igrali „pivski ping-pong“, lansirajući loptice iz slinavih usta u krigle s pivom, koje su potom dobili neki drugi ljudi.

Austrijsko Državno tužilaštvo u Insbruku pokrenulo kriminalnu istragu o sumnjama da li se koronavirus zaista proširio Evropom iz popularnog bara u austrijskom skijalištu Išgl i ako jeste, da odgovorni za njegovo širenje završe pred sudom.

Državnom tužilaštvu već su podnete tri tužbe. Prvu je podneo bečki advokat Julian Motamedi protiv pokrajine Tirol, nepoznate kompanije koja upravlja ski-liftovima i žičarama u toj pokrajini, vlasnika bara Kitzloch i nepoznatih turističkih kompanija u karantinu u Ischglu. I to, kako je naveo, zbog dovođenja stanovništva u opštu opasnost od zaraznih bolesti, iz nemara. Posebno pod udarom kritike je bivši austrijski parlamentarac, a sada čelnik Privredne komore i Strukovnog udruženja žičara i ski-liftova Tirola Franz Hörl, koji je svojim neuverljivim izjavama navukao na sebe i bes domaćeg stanovništva.

Drugu tužbu podneo je bivši mandatar stranke Pilz i predsednik „Udruženja korisnika“ Peter Kolba protiv tirolske pokrajinske vlasti, odnosno upravnika okruga Gunthera Platera i lobista tirolskih žičara Franza Hörla, zbog „odugovlačenja sa zatvaranjem hotela i skijaških staza“, što je, kako se navodi, doprinelo širenju zaraze.

Treću tužbu pokrenuće, kako je najavio Kobler, on zajedno sa svojim advokatom Alfredom Nolom preko njihove novoosnovane društvene platforme, preko koje će organizovati prijavu svih oštećenih koji su zbog zaraze koronavirusom i bolovanja izostali s posla ili traže naknadu za pretrpljeni bol. Kako pišu austrijski mediji, sada je na vidiku navodno grupna tužba protiv države Austrije za naknadu štete „teška“ milijarde evra.

Sudija austrijskog Ustavnog suda Theo Öhlinger rekao je da su „pravne posledice za Tirol zbog njegovog nesnalažljivog menadžmenta vidljive“. Istakao je da „smatra vrlo realističnim“ da bi jedna od tužbi mogla završiti i na Evropskom sudu za ljudska prava „zbog nepreduzetih mera vezanih uz osnovno i pravno zaštićeno – ljudsko pravo na život – što bi moglo rezultirati traženjem posebne naknade za pretrpljenu štetu. Prema svemu iznesenom, tirolskim vlastima i Austriji, barem kako sada izgleda, dobro se ne piše.

Uzavrele duhove smiruje portparol Državnog tužilaštva u Insbruku Hansjörg Mayr koji poručuje – strpite se, istraga je u toku, i to protiv nepoznate osobe, a sumnje treba prvo proveriti i dokazati, prenosi Večernji list.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.