Å alenberg: Zapadni Balkan mora ostati prioritet EU
BEÄ – Ministar inostranih poslova Austrije Aleksander Å alenberg smatra da Å¡irenje EU na Zapadni Balkan mora ostati visoko na agendi Unije.
„Ako viÅ¡e ne budemo imali Zapadni Balkan visoko na agendi onda Äe druge zemlje poput Rusije, Kine i Turske ojaÄati svoj uticaj u tom regionu. To sigurno nije u naÅ¡em interesu“, objasnio je Å alenberg u intervjuu agenciji APA.
Ukazao je da ceo Zapadni Balkan nema više stanovnika od Nizozemske i da prijem tih drşava moşe savladati EU.
Prema njegovim reÄima, prevazilaÅŸenje âGvozdene zaveseâ biÄe zaista postignuto tek kada sve drÅŸave Zapadnog Balkana budu postale Älanice EU.
Izrazio je, s tim u vezi, ÅŸaljenje Å¡to pod nemaÄkim predsedavanjem EU nije doÅ¡lo do otvaranja pristupnih pregovora sa Severnom Makedonijom i Albanijom, Å¡to je, ocenjuje, kolateralna Å¡teta pandemije korona virusa.
Ocenio je da su Severna Makedonija i Albanija zasluÅŸile otvaranje pristupnih pregovora, jer su ispunile sve preduslove.
„MeÄutim, tokom pandemije je uÅ¡ao pesak u motor meÄunarodne politike. U spoljnoj politici su meÄuljudski kontakti vaÅŸan instrument. Åœalim najdublje Å¡to nije doÅ¡lo do otvaranja pristupnih pregovora sa Albanijom I Severnom Makedonijom“, naglasio je on.
Å alenberg je istakao da oÄgledno nije bilo dovoljno liÄnih susreta I da se nije dovoljno razgovaralo.
„Zamislimo da se proÅ¡irenje 2004.nije dogodilo, kao ni prijem Hrvatske, Rumunije i Bugarske. Å ta bi se desilo? Pod Äijim uticajem bi bile te zemlje“, upitao je on.
Å alenberg je naglasio da kod proÅ¡irenja uvek postoje geopolitiÄka razmiÅ¡ljanja.
„I kod ranijih Å¡irenja, kao Å¡to je bilo prijemom GrÄke (1981) ili Portugala i Å panije (1986) bio je cilj jaÄanje novih demokratija. Postoji takmiÄenje modela ÅŸivljenja. Åœeleli smo uvek da zapadno-evropski model ÅŸivljenja, sa slobodom izjaÅ¡njavanja, podelom vlasti, osnovnim pravima i slobodama na ovom kontinentu pobedi i to ne smemo izgubiti iz vida“, kaÅŸe on.
Ukazao je da su pristupni pregovori strogi proces u kojem se moraju dokazati reforme, a koji ne predviÄa samo promenu reÄi u zakonima, veÄ i njihovu primenu, posebno u oblasti borbe protiv korupcije, pravosuÄa i drugim.
Nova ameriÄka administracija pod DÅŸozefom Bajdenom, prema njegovom miÅ¡ljenju, trebaÄe vremena da se snaÄe, ali, smatra, u znaÄajnim pitanjima neÄe biti nikakve radikalne promene kursa.
Ukazao je da predsednik Donald Tramp nije Äesto niÅ¡ta drugo traÅŸio od njegovih prethodnika, kao Å¡to je pitanje da Evropa mora preuzeti veÄu odgovornost u bezbednosno-politiÄkom sektoru.
„Prethodnoci su to moÅŸda nekako drugaÄije formulisali I bez tvitera. Ali poruka je bila ista“, podvukao je on.
Å alenberg je kazao da u odnosu sa Kinom ili strateÅ¡kim partnerima kao Å¡to je Rusija neÄe biti veÄih promena kursa, ali ipak Äe ih biti u âtonuâ.
âMoramo kao EU da razmislimo kako Äemo pristupiti toj administraciji. PreÄesto smo delovali leÄa uz leÄa, umesto rame uz rameâ, naglasio je on.
Kazao je da oÄekuje i da se nada saradnji u multilateralnoj oblasti, gde je doÅ¡lo do nazadovanja pod Trampovom administracijom.
U meÄunarodnoj politici, istiÄe, nema vakuuma, jer tamo gde su se povukle SAD, kao u Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, uÅ¡la je snaÅŸnije Kina.
„To je razvoj koji ne moÅŸe biti u naÅ¡em interesu. Nravno ÅŸelimo da Kina bude zastupljena tamo, ali ÅŸelimo I da naÅ¡ zapadni model bude snaÅŸnije zastupljen. Potrebne su nam Sad kao partner u tim organizacijama I u borbi protiv pandemije. Tu se nadam povatku SAD starom kursu“, rekao je on.
Istakao je da je potrebno tesno partnerstvo sa SAD i po pitanju Zapadnog Balkana, pre svega oko Bosne i Hercegovine, ali i odnosa Beograda i Prištine, te i oko Libije, Bliskog istoka, kao oko borbe protiv terorizma, sve gde je Tramp doprineo nekim promenama.
„Potrebno nam je viÅ¡e SAD, ne manje“, podvukao je Å alenberg.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.