Ponekad se ฤini da nas tokom vrelih letnjih dana previลกe upozoravaju: ลกta ฤiniti, ลกta raditi u saobraฤaju, kako se ponaลกati i sliฤno. Svedoci smo, naลพalost, da se tokom leta ฤesto deลกavaju razni incidenti sa ozbiljnim zdravstvenim posledicama i ลพrtvama.
Ljudi ponekad zaborave koji su sve izvori opasnosti kada krenu na odmor, kada su pored reke ili mora. Podseฤamo na neke potencijalne opasnosti na koje nas ฤesto upozoravaju lekari i nadleลพne sluลพbe.
Saobraฤaj
Tokom leta i sezone godiลกnjih odmora mnogo se putuje i veliki je broj vozila u saobraฤaju, ลกto stvara veฤi broj neuobiฤajenih opasnosti.
Duga noฤna voลพnja i voลพnja po vruฤini zamaraju i smanjuju koncentraciju vozaฤa, tako da su potrebne pauze nakon sat-dva voลพnje. Nije reลกenje voziti tri-ฤetiri sata bez pauze, pa praviti pauzu od nekoliko sati i tako u nedogled, veฤ posle nekoliko dana voลพnje sa pauzama, treba napraviti duลพu pauzu od bar jednog dana i noฤi. Neki poslodavci svoje vozaฤe (autobusa ili kamiona) teraju da danima voze duge relacije sa kraฤim โzakonskimโ pauzama. Tu postoji opasnost od premora, jer vozaฤ se odmara svakih nekoliko sati posle nekoliko sati voลพnje, ali tokom nekoliko uzastopnih dana voลพnje, bez โpravog spavanja u krevetuโ od 6-8 sati. Na taj naฤin organizam se iscrpi i umori, a jutarnji sati su najopasniji – tada moลพe da popusti koncentracija i da se zadrema.
Duลพa voลพnja bez odmora, kada ste na sunฤanoj strani vozila, moลพe da dovede i do sunฤanice, bez obzira na klimatizaciju. Zato su potrebne zavese, kape ili ฤeลกฤe pauze da bi se vozaฤ osveลพio.
Stajanje vozila duลพe vreme, na granici, na naplatnoj rampi ili zbog saobraฤajne guลพve, takoฤe moลพe ugroziti zdravlje vozaฤa i putnika (naroฤito male dece), pa je neophodno rashlaฤivati se, piti dosta teฤnosti i umivati se.
Da li ste znali da klima-ureฤaji, ako neprekidno i u duลพem vremenskom periodu duvaju u noge vozaฤa ili saputnika ili u neki deo tela – mogu bukvalno izazvati promrzline.
Nikada nikog ne ostavljajte u zakljuฤanom parkiranom vozilu! To vaลพi i za bilo koju ลพivotinju, jer na vruฤini u kolima temperatura vrlo brzo poraste pa ugroลพava zdravlje. Ljudima se deลกava da ostave decu ili kuฤne ljubimce u automobilu โna kratkoโ, dok neลกto kupe, natoฤe gorivo, plate putarinu, odu do carine, ali i โkratko vremeโ moลพe biti opasno, a nekada i iskrsne neลกto, pa to vreme bude i predugo.
ล etanje gradom
ล etnja gradom ili plaลพom tokom vreline takoฤe moลพe biti opasna. Moguฤe je da se izgori na suncu ili da se dobije sunฤanica (toplotni udar). Mnogi ljudi zaborave da, iako pirka vetar, opasnost postoji ne samo od direktnih zraka nego i od onih koji se odbijaju od betona, stakla, peska, vode… U gradu postoji dodatna opasnost od izduvnih gasova.
Zato nosite ลกeลกire, kape, pijte dosta vode, otvorene delove lica i tela namaลพite zaลกtitnim kremama, a povremeno sedite u hladovinu.
Ponovo podseฤamo, izbegavajte da vi i vaลกa deca budete na suncu izmeฤu 11 i 15 ฤasova, jer je tada najveฤa vruฤina i najveฤa koncentracija UV zraka.
Ishrana
Tokom leta i velikih vruฤina, izbegavajte mnogo hrane, masnu hranu, alkoholna piฤa i jaku hranu.
Tokom leta najbolje je jesti laku hranu, dosta povrฤa i dosta voฤa.
Pijte dosta teฤnosti (voda, sokovi, blagi mlaki ฤajevi…). Izbegavajte previลกe hladne napitke i alkoholna piฤa. Nemojte preterivati sa gaziranim napicima jer je organizmu najpotrebnija obiฤna voda i prirodni sokovi (ne previลกe zaลกeฤereni).
Tokom posta i dijeta, u vreme vruฤina vodite raฤuna da ne dehidrirate, jer vam je teฤnost ipak neophodna.
Riziฤne grupe
Podseฤamo da je vruฤina najopasnija za starije osobe, hroniฤne bolesnike i malu decu. Njihovi organizmi nemaju dovoljno snage da se bore sa ekstremnim teperaturama, pa treba izbegavati dugotrajne boravke na otvorenom prostoru. Za ove osobe je naroฤitno vaลพno da se prikladno obuku i da piju dosta teฤnosti, a ako je potrebno, slobodno da rashlade lice i glavu mlakom vodom.
Gmizavci i insekti
Za one koji borave u prirodi ili na obalama reka ili mora, vaลพi upozorenje da na pustim mestima, u travi i ลกipraลพju, mogu biti i opasni insekti ili gmizavci, pa pre zalaลพenja u takve predele treba proveriti situaciju.
U gustoj travi mogu se naฤi krpelji, pa ako vas krpelj ujede ili ostane zaboden u koลพu, najbolje je da to neko struฤan izvadi i obradi alkoholom ili nekim dezinfekcionim sredstvim.
Podseฤamo da na moru moลพete nagaziti morske jeลพeve, poseฤi se na ลกkoljku ili dodirnuti meduzu, pa zato pazite gde skaฤete i stajete.
Skakanje u vodu
Naglo skakanje sa vreline u ledenu vodu moลพe izazvati ลกok i grฤeve, ลกto moลพe ugroziti zdravlje.
U nepreglednim i neprovidnim dubokim vodama, naroฤito na rekama i jezerima, mogu se nekada naฤi oลกtre stene ili neke metalne olupine, ลกto pri neopreznom hodanju i skakanju u vodu moลพe izazvati povrede.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com