I letovanje nosi opasnosti

Ponekad se ฤini da nas tokom vrelih letnjih dana previลกe upozoravaju: ลกta ฤiniti, ลกta raditi u saobraฤ‡aju, kako se ponaลกati i sliฤno. Svedoci smo, naลพalost, da se tokom leta ฤesto deลกavaju razni incidenti sa ozbiljnim zdravstvenim posledicama i ลพrtvama.

Ljudi ponekad zaborave koji su sve izvori opasnosti kada krenu na odmor, kada su pored reke ili mora. Podseฤ‡amo na neke potencijalne opasnosti na koje nas ฤesto upozoravaju lekari i nadleลพne sluลพbe.

Saobraฤ‡aj

Tokom leta i sezone godiลกnjih odmora mnogo se putuje i veliki je broj vozila u saobraฤ‡aju, ลกto stvara veฤ‡i broj neuobiฤajenih opasnosti.

Duga noฤ‡na voลพnja i voลพnja po vruฤ‡ini zamaraju i smanjuju koncentraciju vozaฤa, tako da su potrebne pauze nakon sat-dva voลพnje. Nije reลกenje voziti tri-ฤetiri sata bez pauze, pa praviti pauzu od nekoliko sati i tako u nedogled, veฤ‡ posle nekoliko dana voลพnje sa pauzama, treba napraviti duลพu pauzu od bar jednog dana i noฤ‡i. Neki poslodavci svoje vozaฤe (autobusa ili kamiona) teraju da danima voze duge relacije sa kraฤ‡im โ€žzakonskimโ€œ pauzama. Tu postoji opasnost od premora, jer vozaฤ se odmara svakih nekoliko sati posle nekoliko sati voลพnje, ali tokom nekoliko uzastopnih dana voลพnje, bez โ€žpravog spavanja u krevetuโ€œ od 6-8 sati. Na taj naฤin organizam se iscrpi i umori, a jutarnji sati su najopasniji – tada moลพe da popusti koncentracija i da se zadrema.

Duลพa voลพnja bez odmora, kada ste na sunฤanoj strani vozila, moลพe da dovede i do sunฤanice, bez obzira na klimatizaciju. Zato su potrebne zavese, kape ili ฤeลกฤ‡e pauze da bi se vozaฤ osveลพio.

Stajanje vozila duลพe vreme, na granici, na naplatnoj rampi ili zbog saobraฤ‡ajne guลพve, takoฤ‘e moลพe ugroziti zdravlje vozaฤa i putnika (naroฤito male dece), pa je neophodno rashlaฤ‘ivati se, piti dosta teฤnosti i umivati se.

Da li ste znali da klima-ureฤ‘aji, ako neprekidno i u duลพem vremenskom periodu duvaju u noge vozaฤa ili saputnika ili u neki deo tela – mogu bukvalno izazvati promrzline.

Nikada nikog ne ostavljajte u zakljuฤanom parkiranom vozilu! To vaลพi i za bilo koju ลพivotinju, jer na vruฤ‡ini u kolima temperatura vrlo brzo poraste pa ugroลพava zdravlje. Ljudima se deลกava da ostave decu ili kuฤ‡ne ljubimce u automobilu โ€žna kratkoโ€œ, dok neลกto kupe, natoฤe gorivo, plate putarinu, odu do carine, ali i โ€žkratko vremeโ€œ moลพe biti opasno, a nekada i iskrsne neลกto, pa to vreme bude i predugo.

ล etanje gradom

ล etnja gradom ili plaลพom tokom vreline takoฤ‘e moลพe biti opasna. Moguฤ‡e je da se izgori na suncu ili da se dobije sunฤanica (toplotni udar). Mnogi ljudi zaborave da, iako pirka vetar, opasnost postoji ne samo od direktnih zraka nego i od onih koji se odbijaju od betona, stakla, peska, vode… U gradu postoji dodatna opasnost od izduvnih gasova.

Zato nosite ลกeลกire, kape, pijte dosta vode, otvorene delove lica i tela namaลพite zaลกtitnim kremama, a povremeno sedite u hladovinu.

Ponovo podseฤ‡amo, izbegavajte da vi i vaลกa deca budete na suncu izmeฤ‘u 11 i 15 ฤasova, jer je tada najveฤ‡a vruฤ‡ina i najveฤ‡a koncentracija UV zraka.

Ishrana

Tokom leta i velikih vruฤ‡ina, izbegavajte mnogo hrane, masnu hranu, alkoholna piฤ‡a i jaku hranu.

Tokom leta najbolje je jesti laku hranu, dosta povrฤ‡a i dosta voฤ‡a.

Pijte dosta teฤnosti (voda, sokovi, blagi mlaki ฤajevi…). Izbegavajte previลกe hladne napitke i alkoholna piฤ‡a. Nemojte preterivati sa gaziranim napicima jer je organizmu najpotrebnija obiฤna voda i prirodni sokovi (ne previลกe zaลกeฤ‡ereni).

Tokom posta i dijeta, u vreme vruฤ‡ina vodite raฤuna da ne dehidrirate, jer vam je teฤnost ipak neophodna.

Riziฤne grupe

Podseฤ‡amo da je vruฤ‡ina najopasnija za starije osobe, hroniฤne bolesnike i malu decu. Njihovi organizmi nemaju dovoljno snage da se bore sa ekstremnim teperaturama, pa treba izbegavati dugotrajne boravke na otvorenom prostoru. Za ove osobe je naroฤitno vaลพno da se prikladno obuku i da piju dosta teฤnosti, a ako je potrebno, slobodno da rashlade lice i glavu mlakom vodom.

Gmizavci i insekti

Za one koji borave u prirodi ili na obalama reka ili mora, vaลพi upozorenje da na pustim mestima, u travi i ลกipraลพju, mogu biti i opasni insekti ili gmizavci, pa pre zalaลพenja u takve predele treba proveriti situaciju.

U gustoj travi mogu se naฤ‡i krpelji, pa ako vas krpelj ujede ili ostane zaboden u koลพu, najbolje je da to neko struฤan izvadi i obradi alkoholom ili nekim dezinfekcionim sredstvim.

Podseฤ‡amo da na moru moลพete nagaziti morske jeลพeve, poseฤ‡i se na ลกkoljku ili dodirnuti meduzu, pa zato pazite gde skaฤete i stajete.

Skakanje u vodu

Naglo skakanje sa vreline u ledenu vodu moลพe izazvati ลกok i grฤeve, ลกto moลพe ugroziti zdravlje.

U nepreglednim i neprovidnim dubokim vodama, naroฤito na rekama i jezerima, mogu se nekada naฤ‡i oลกtre stene ili neke metalne olupine, ลกto pri neopreznom hodanju i skakanju u vodu moลพe izazvati povrede.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com