ล ta je zajedniฤko ลกtucanju, tikovima i nevoljnim trzajima tela u trenutku padanja u san?
Izgleda da sve ove, naizgled sasvim razliฤite pojave, zapravo imaju istu prirodu: radi se o trenutnim poremeฤajima rada sistema koji upravlja miลกiฤima. Ovi nehotiฤni pokreti nisu uvek besmisleni, kao ลกto je sluฤaj sa tikovima: trgnuti ruku od vrele pegle i te kako je korisna i smislena, a potpuno nekontrolisana reakcija. Ona se deลกava na osnovu „naredbe“ posebnih nervnih ฤelija โ motoneurona. Zahvaljujuฤi takvom bezslovnom refleksu, nama i uspeva da izbegnemo opekotinu.
ฤime se moลพe objasniti nezadrลพivo klecanje ili drhtanje kolena ili neki primetniji pokret? Svakim smiลกljenim, namernim i svesnim pokretom rukovodi kora velikog mozga. Upravo se tu organizam pobuฤuje na odgovarajuฤe dejstvo i ovaj impuls nervnim vlaknima dospeva u kiฤmenu moลพdinu, odakle ลกalje impulse u miลกiฤe. Za odrลพavanje centra za ravnoteลพu i koordinaciju pokreta bez osobitog truda ili razmiลกljanja sposobni smo zahvaljujuฤi malom mozgu. Sa druge strane, za miลกiฤni tonus, ritmiฤnost i ujednaฤenost kretanja odgovaraju centri u niลพim strukturama velikog mozga. Zahvaljujuฤi njima, sposobni smo za mnoลกtvo raznovrsnih pokreta โ hod, trฤanje, skokove, ples. Bogatstvo emocionalnih reakcija (plaฤ, smeh, facijalna mimika) takoฤe je sfera uticaja ovih moลพdanih struktura.
Poremeฤaji u radu tog sloลพenog sistema najฤeลกฤe se ispoljavaju upravo pomenutim nesvesnim pokretima. Ukoliko se javlja uฤestalo, ovakva aktivnost se u medicini naziva hiperkinezom. Za takva stanja karakteristiฤno je slabljenje tonusa cele muskulature vezano za prisilne besmislene pokrete i miลกiฤne grฤeve.
Koje se manifestacije prinudne motorne aktivnosti najฤeลกฤe sreฤu?
Ukoliko u odreฤenim uslovima pokuลกate da ispruลพite ruke napred, one ฤe se malo tresti. To je tremor โ javlja se prilikom umora, stresa, u stanjima uznemirenosti ili uzbuฤenosti. Ova je reakcija svojstvena veฤini zdravih ljudi. Ponekada se sreฤe i tremor izazvan poremeฤajima rada ili oboljenjima malog mozga. Za njega je karakteristiฤno podrhtavanje ruke ili noge prilikom njenog pribliลพavanja odreฤenom ลพeljenom cilju. Ponekad se podrhtavanje javlja i prilikom zadrลพavanja odreฤenog poloลพaja ili odrลพavanja ravnoteลพe. Na primer, jako drhtanje glave i tela javlja se u stojeฤem stavu i iลกฤezava ukoliko se legne. Prilikom tremora „udaranja krilima“, ฤovek liฤi na pticu koja se sprema da uzleti.
Druga vrsta nekontrolisane motorne aktivnosti, poznata veฤini nas, jeste mioklonija. To je trenutno skraฤenje jednog miลกiฤa ili grupe miลกiฤa. Trzaji pri padanju u san, kao i ลกtucanje, takoฤe su ispoljavanja mioklonije. Uzgred, poslednje se javlja prilikom nekontrolisanog skraฤivanja miลกiฤa dijafragme.
Naลพalost, najraspostranjeniji vid nekontrolisane miลกiฤne aktivnosti jesu โ tikovi, kratki, oลกtri i obiฤno repetitivni trzaji glave, tela, miลกiฤa lica, ruku ili nogu. Obiฤni tikovi, poput treptanja koje je takoฤe nesvesno i nekontrolisano, nekad se javljaju u detinjstvu, a ฤesto se shvataju kao znak nervoze ili ฤak izveลกtaฤenosti. Po pravilu, ovakvi tikovi prolaze sami od sebe, prilikom ulaska u pubertet. Sa druge strane, ima sluฤajeva da se ovi poremeฤaji sa godinama produbljuju. Kod Tureovog sindroma, na primer, tik poฤinje da podraลพava sloลพenije pokrete i ฤesto biva praฤen prisilnim proizvoฤenjem istovrsnih zvukova ili izgovaranjem reฤi. Vokalni tik moลพe se ispoljavati i u vidu lajanja ili groktanja, a neretko se sreฤe i nekontrolisano psovanje.
Horeja predstavlja brze, haotiฤne pokrete. Ponekad se oni, neprimetno, pretvaraju u smiลกljene, namerne pokrete. Gentingtonova horeja, na primer, koja je nasledne prirode, ispoljava se u vidu trzajeva ruku i nogu, komiฤnog hoda koji podseฤa na igranje, nekontrolisanih grimasa… Deลกava se da ฤovek izgubi sposobnost da zadrลพi neki poloลพaj, poput sedenja sastavljenih kolena. Sreฤe se i trudniฤka horeja, koja se javlja u prvoj polovini trudnoฤe.
Tu su joลก i atetoza, hemibalizam… Dogaฤaju se i takvi poremeฤaji miลกiฤnog tonusa koji teraju ฤoveka da zauzme neki sasvim neprirodan poloลพaj koji ometa normalno kretanje. Miลกiฤne distonije mogu se prostirati po celom telu ili se lokalizovati na odreฤenim, zasebnim grupama miลกiฤa.
O uzrocima i leฤenju ovih stanja, ฤitajte sutra!
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com