Poznato je da svaka operacija nosi odreฤeni rizik, baลก kao i postoperativni tok, koji ฤesto dovede do niza komplikacija, opasnih ฤak i po ลพivot pacijenata.
Najrasprostanjenija postoperativna komplikacija je dijareja i pseudomembranozni kolitis (koji izaziva bakterija klostridija – Clostridium difficile). Ova bakterija 12 puta uveฤava rizik od smrti nakon operacije ukoliko pacijent pati od bolesti srca, pluฤa, bubrega ili nervnog sistema.
Klostridija (Clostridium difficile) je bakterijska infekcija koja napada oslabljen crevni sistem pacijenata zbog velikih doza antibiotika posle operacije. Takvi pacijenti imaju ozbiljne muฤnine, jake bolove u stomaku, groznicu i dijareju.
Da bi videli kako ova bakterijska infekcija moลพe uticati na postoperativni tok i oporavak, istraลพivaฤi su pregledali podatke viลกe od 468.000 operisanih pacijenata tokom poslednje 4 godine. Podaci su pokazali da je njih 1800 imalo baลก ovu infekciju u roku od 30 dana posle operacije. To je na godiลกnjem nivou oko 0,4%.
Od njih 1800, 86% je imalo jednu ili viลกe komplikacija od infekcije, dok samo 7% pacijenata nije imalo posledice infekcije.
Statistika pokazuje da 1% pacijenata sa komplikacijama umre posle operacije u roku od 30 dana. U sluฤaju Clostridium difficile infekcije, smrtnost je 5%. Takoฤe, boravak u bolnici je kod zaraลพenih pacijenata mnogo duลพi nego kod nezaraลพenih pacijenata (18 dana u odnosu na 4 dana). Prema podacima istraลพivanja, pacijenti sa operacijom transplatacije – bili su u najveฤem riziku od infekcije.
Ova bakterioloลกka infekcija deluje dosta poraลพavajuฤe na svakog pacijenta, jer umesto dobrog oporavka posle uspeลกne operacije, sledi borba sa komplikacijama, ลกto moลพe biti dosta iscrpljujuฤe i deprimirajuฤe.
Istraลพivaฤi navode da se bolniฤko osoblje moลพe izboriti sa ovom infekcijom stroลพom i kontrolisanom upotrebom antibiotika kod pacijenata posle operacije. Na taj naฤin se pacijentima mogu saฤuvati dobre stomaฤne bakterije i spreฤiti infekcije.
Kontrola infekcija u vidu higijene, dezinfekcije i antiseptika svakako je poลพeljna, mada ova bakterija ne moลพe biti uklonjena veฤinom antiseptika i sredstava za dezifenkciju.
Neke bolnice su poฤele koriลกฤenje mnogo jaฤih dizinfekcionih sredstava koja mogu ukloniti Clostridium difficile infekciju, kao i ureฤaja sa UV-zracima za uklanjanje bakterija.
Na kraju se navodi da staratelji i zdravstveni radnici kuฤne nege takoฤe mogu spreฤiti ovu infekciju redovnom higijenom, kao i koriลกฤenjem rukavica i zaลกtitnih uniformi prilikom rada sa nedavno operisanim pacijentima.
Istraลพivaฤi se nadaju da ฤe njihovi zakljuฤci pomoฤi zdravstvenim radnicima i pacijentima ลกirom sveta da u buduฤnosti mnogo viลกe paลพnje obrate na spreฤavanje ovakvih i sliฤnih infekcija.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com