Komentare o teลพini treba izbegavati, bez obzira da li je reฤ o devojฤici ili deฤaku, jer to veoma loลกe utiฤe na njihovo samopouzdanje. Treba im dozvoliti da prave greลกke i da sami biraju, jer tako uฤe i jaฤaju svoju samosvest. Ako im stalno govorite da su pametni, to je za njih zapravo kontraproduktivno, kaลพe dr Tova Klajn iz Barnard centra za razvoj dece u Njujorku.
Ona je izdvojila 10 stvari koje nikada ne bi trebalo da kaลพemo svojoj deci:
‘Ne radi se tako, da ti pokaลพem’
Deca treba da doลพivljavaju greลกke i neuspehe jer uฤe iz njih. Ali ako roditelji rade posao umesto njih, jer oni bolje znaju i radicฬe bolje, onda oni zapravo ลกalju detetu poruku da je nesposobno. Takav odnos stvara nesigurno dete koje cฬe kasnije imati problema sa samopouzdanjem.
‘Ti si glup’
Deci treba dozvoliti da izraze svoje emocije, a ono ลกto roditeljima moลพe izgledati glupo je naฤin da upoznaju sebe i svet. Na primer, ako dete odluฤi da odabere ลกta cฬe obucฬi u vrticฬ i ta kombinacija je neobiฤna, treba mu dozvoliti da tako ode.
Tada cฬe samo doลพiveti reakcije druge dece i odraslih i nauฤiti neลกto iz toga. Nema potrebe da ga sputavate govorecฬi da je to ลกto radi ili ลพeli da uradi glupo.
‘Tako si stidljiv’
Joลก jedna vrsta poniลพenja koju roditelji ฤine nesvesno. Kada se dete kritikuje da je stidljivo ili da nije stidljivo, ono se osecฬa neprijatno jer misli da neลกto nije u redu sa njim.
Deca imaju razliฤite karaktere kao i odrasli i nema smisla pokuลกavati da ga pretvarate u neลกto ลกto nije. Bolje je pokuลกati da mu suptilno pomognete da se malo opusti, moลพda kroz igru, ลกalu…
‘Nemoj da plaฤeลก. Nema razloga za to’
Recฬi detetu da prestane da plaฤe kada je uznemireno, ฤak i ako plaฤe iz besmislenog razloga, za njega je veoma poniลพavajucฬe.
– Ako je dete uznemireno, onda je stvarno uznemireno i potrebno mu je saosecฬanje i neko ko cฬe mu pomocฬi da se smiri – objasnio je dr Klajn.
‘Veliki momci ne plaฤu’
Rodni stereotipi poฤinju od ranog uzrasta, pa roditelji (posebno oฤevi) ฤesto govore sinovima da deฤaci ne plaฤu. Na taj naฤin ih samo teraju da potisnu svoja osecฬanja, ลกto nikako ne moลพe biti dobro za njihov psihiฤki razvoj. To je kao da svojoj deci kaลพete ‘nije dobro imati osecฬanja’.
‘Vidi kako si lepa! Prelepa si’
Joลก jedan stereotip koji je ugraฤen u glave mnogih devojaka od malih nogu – najvaลพnije je da ste lepi. Roditelji (najฤeลกcฬe to rade majke) zapravo kroz takvo vaspitanje izraลพavaju neke svoje frustracije. Moลพda su se kao dete i ฤitavog ลพivota osecฬale nedovoljno lepe, nisu imale dovoljno moderne odecฬe… i sve je to za njih bilo veoma traumatiฤno.
Nezdravo je nametati deci svoje neispunjene ลพelje i oฤekivati od njih da ลพive ลพivotom kakav su priลพeljkivali njihovi roditelji. Osim toga, nauฤiti ih da je najvaลพnija stvar biti lepa, a suditi o ljudima na osnovu onoga ลกto nose je zaista plitak naฤin razmiลกljanja.
‘To nije baลก lepo, ne stoji ti’
Kada dete bira, na primer, odecฬu u prodavnici, ono cฬe izabrati neลกto ลกto odgovara njegovoj liฤnosti. Poznata je poslovica da se o ukusima ne raspravlja, a pogotovo ne namecฬu drugim ljudima, pa ni deci. To bi povredilo odraslu osobu, ali ne i dete. Nametanjem se samo ลกalje poruka da treba da izgleda na odreฤeni naฤin, da se uklapa u odreฤene standarde i da je ono ลกto dete voli pogreลกno i nenormalno.
‘Jesi li siguran da to ลพeliลก da jedeลก? To goji’
Uลพasno je ฤuti roditelje kako svojoj deci govore da su debela. To je uลพasan udarac na njihovo samopouzdanje. Osim toga, dete uglavnom radi ono ลกto mu roditelji dozvoljavaju โ odnosno jede ono ลกto mu se servira i kopira njihove navike. Aktivni su ako su aktivni i njihovi roditelji…
Ako misle da im dete ima viลกak kilograma, roditelji treba da to reลกe da se dete ne osecฬa loลกe. Moraju da promene ishranu ‘u tiลกini’, uvedu zdravu hranu i eliminiลกu nezdravu. Takoฤe, pomocฬi cฬe viลกe porodiฤnih sportskih aktivnosti, ลกetnje, izleta u prirodu…
‘Ti si tako pametan’
Dobro je detetu dati do znanja da je pametno, ali isticati to kao najvaลพniju stvar u ลพivotu je pogreลกno. Dete kome roditelji stalno govore da je pametno zapravo gubi motivaciju za dalje uฤenje, jer ima osecฬaj da sve zna. ฤovek uฤi dok je ลพiv i joลก ne zna mnogo โ to je poruka koju roditelji treba da unesu u glavu svoje dece.
‘Zaista si me razoฤarao’
Prisiljavanje deteta da se osecฬa krivim je neลกto ลกto je, naลพalost, prisutno svuda oko nas. Ako dete zna da je uradilo neku glupost i osecฬa se loลกe zbog toga, zaลกto to joลก viลกe naglaลกavati i poniลพavati ga. Svi mi pravimo greลกke, ukljuฤujucฬi i decu. I uฤe na svojim greลกkama.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com