Pubertet donosi mnoge promene. Seti se samo one stidljive drugarice koja se za svega par meseci transformisala iz mirnog stvorenja u napadnu devojku koja ti se viลกe na ulici i ne javlja, i koju viฤaลก iskljuฤivo u sumnjivom druลกtvu. Ili onog deฤka koji je bio tako „fin“ i koga su nastavnici u osnovnoj ลกkoli tako voleli, a koji je danas sve drugo, samo ne „mirno i dobro dete“? Ovakve iznenadne promene su sada dobile i svoje nauฤno objaลกnjenje.
Godinama se mislilo da se razlog ovako dramatiฤnog menjanja ponaลกanja nalazi u poฤetku puberteta i u divljanju hormona, ali su sada nauฤnici otkrili da je glavni krivac za sve, u stvari – mozak.
U periodu adolescencije, izvestan deo mozga – onaj koji kontroliลกe sistem vrednosti – poฤinje naglo da se razvija, ลกto se sa drugim delovima mozga ne deลกava. Poลกto se mozak joลก uvek razvija, postajemo osetljiviji na pritisak.
Nauฤnici su nekada verovali da mozak prestaje sa rastom joลก mnogo ranije. Umesto toga, utvrฤeno je da se mozak razvija i u adolescenciji, ลกto moลพda objaลกnjava zaลกto su tinejdลพeri skloni nepromiลกljenom ponaลกanju. Zato ลกto mozak joลก uvek nije dostigao zrelost, mladi nemaju pravu „opremu“ koja bi im pomogla da se nose sa druลกtvenim situacijama na naฤin na koji to ฤine odrasle osobe.
Kada te sledeฤi put roditelji pitaju ลกta se s tobom deลกava i kada ฤeลก neลกto da promeniลก u svom ลพivotu, reci im da ti tu ne moลพeลก niลกta – sve je u tvojoj glavi!
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com